Kako se za održivost gospodarstva bore u nekim zemljama EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska je komisija, u skladu s najavom, 20. ožujka 2020. prvi put u povijesti aktivirala tzv. opću klauzulu o odstupanju (general escape clause) kojom omogućuje vladama zemalja članica Europske unije potrošnju nacionalnih sredstava na državne potpore za ublažavanje učinaka ekonomske krize prouzročene epidemijom COVID-19, podsjeća u svome članku profesorica Mirela Alpeza s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je i direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća – CEPOR.

"Dodatno je u sklopu proračuna Europske unije planirana raspodjela 37 milijardi eura kao potpora zdravstvenom sektoru te održivosti poslovnog sektora i radnih mjesta. Hrvatska vlada je 17. ožujka, među prvima u Europskoj uniji, donijela prvi paket od 63 mjere za pomoć gospodarstvu čiji je cilj očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, i to u vrijednosti od oko četiri milijarde eura. Dva dana poslije skupina poduzetnika okupljenih u inicijativu 'Glas poduzetnika' oštro se usprotivila tim mjerama nazvavši ih mlakim i neadekvatnim", piše prof. Alpeza u analizi, koju je u najnovijem izdanju objavio časopis Lider.

Podsjeća kako su, nakon zelenog svjetla Europske komisije za fleksibilizaciju pravila o dodjeli državnih potpora, i vlade drugih zemalja članica donose mjere za potporu gospodarstvu.

Tim mjerama zajednički je fokus na potrebe zdravstvenog sektora te malih i mikropoduzeća.

Vlada Slovenije

U mjerama koje je donijela Slovenija odgađa se plaćanje doprinosa za samozaposlene osobe od travnja do lipnja 2020. uz obvezu njihova podmirivanja najkasnije do 31. ožujka 2022.

Dva mjeseca odgađa se i rok za podnošenje godišnjih izvještaja za 2019. te poreznih prijava obveznika poreza na dohodak. Banke trebaju omogućiti moratorij na otplatu kredita od dvanaest mjeseci za poslovni sektor, a najavljuju se i iste mjere za fizičke osobe.

Zaposlenici koje su poslodavci zbog epidemije bili prisiljeni poslati kući imaju pravo na naknadu u visini od osamdeset posto plaće, koju isplaćuju poslodavci, a država će poslodavcima vratiti četrdeset posto isplaćene naknade. Mjere uključuju i dvadeset posto niže cijene struje u tri mjeseca.

"Za realizaciju tih mjera Vlada priprema fond od tri milijarde eura. Prema mišljenju slovenskih poduzetnika, te mjere neće biti dovoljne za spas gospodarstva. Šteta u gospodarstvu bit će golema i utjecat će također na smanjenje proračunskih prihoda, zbog čega i poduzetnici u Sloveniji smatraju da će država morati smanjiti svoje rashode".

Što rade Nijemci?

"U Njemačkoj nacionalna su vlada i regionalne vlade donijele mnogo mjera potpore poslovnom sektoru koje će biti na snazi do kraja 2020. Uključuju porezno rasterećenje gospodarstva, odnosno odgodu obveze plaćanja PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak", navodi se u analizi profesorice Alpeza.

Mala poduzeća čije je poslovanje izravno pod utjecajem krize (zatvoreno ili sa znatno smanjenim prihodom) mogu, na zahtjev, ostvariti jednokratnu pomoć u sljedećim iznosima:

– 5000 eura za poduzeća s pet i manje zaposlenih, 7500 eura poduzeća s manje od deset zaposlenih, 15.000 eura poduzeća s manje od pedeset zaposlenih i 30.000 eura poduzeća s do 250 zaposlenih.

Podsjeća kako poduzeća sa znatnim padom poslovne aktivnosti mogu smanjiti radno vrijeme zaposlenika za šezdeset posto, pri čemu se razlika u plaći i doprinosima pokriva iz javnihizvora.

"Njemačka razvojna banka (KFW) omogućit će kreditiranje po hitnom postupku i uz posebno povoljne uvjete za poduzeća u poteškoćama tako što će davati jamstva u iznosu od osamdeset posto kredita koje će poduzetnicima odobravati komercijalne banke, bez gornje granice takvih kredita".

Na taj će način država, ako poduzetnici ne budu mogli vraćati kredite, pokrivati rizik komercijalnih banaka.

Može li se izvući pouka za nas?

Nadalje, poduzećima koja su morala prekinuti poslovnu aktivnost zbog epidemiološke ugroze bit će omogućena nadoknada troškova nastalih kao posljedica zatvaranja.

"Prema mišljenju poduzetnika u Njemačkoj, mjere su donesene hitno i čine se odgovarajućima. Još preostaje i važna je njihova neodgodiva primjena jer je većina djelatnosti već znatno pogođena krizom".

Maloprodajni sektor u Njemačkoj izgubit će najmanje jednomjesečni prihod, a predviđa se pad BDP-a od osam posto, što je gore od situacije 2009., kad je Njemačka zabilježila pad BDP-a od 5,5 posto.

Donosimo i pojednostavljen tabelarni pregled mjera kojeg je na temelju analize profesorice Alpeza izradila APH, uz napomenu kako je u tabelu dodana i BiH i sve ono što je dosad 'poduzeto' od strane naših vlasti, a što nije sadržano u samoj analizi.