Kako su Grude od 'ružnog pačeta' postale 'bijeli labud'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Općina Grude, najzapadnija općina Zapadnohercegovačke županije, koja graniči s Europskom unijom, gradovima Imotski, Vrgorac, te manjom općinom Runovići, ne tako davno nosila je epitet najnerazvijenije općine u BiH, međutim dolaskom Ljube Grizelja na čelo ove lokalne zajednice vidno je da se stanje u Grudama promijenilo i krenulo uzlaznom putanjom.

Općinu Grude u intervjuu za Fenu predstavio je njezin načelnik Grizelj, koji je govorio o gospodarskim, kulturnim, sportskim sadržajima u toj općini, ali i o predstojećim lokalnim izborima i svojoj mogućoj ponovnoj kandidaturi na tu odgovornu funkciju.

'' Općina Grude najzapadnija je općina Zapadnohercegovačke županije, graniči s Europskom unijom, gradovima Imotski, Vrgorac, te manje poznatom, manjom općini Runovići. To je nešto što je, moglo bi se reći, Gruđane i stanovnike grudskih sela odredilo u povijesnom, društvenom i socijalnom pogledu, da su granična općina. Druga karakteristika naše općine, u prostornom smislu, jeste ta da smo mi u Zapadnohercegovačkoj županiji najmanja općina, koja se prostire na 220 kvadratnih kilometara. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Grude broji 17 850 stanovnika, što je i po tom kriteriju svrstava među najmanje'', kazao je načelnik Grizelj predstavivši ukratko općinu na početku razgovora.

3 500 nezaposlenih, od toga 1 800 umirovljenika

Po njegovim riječima, to što je općina Grude najmanja, na određen je način i njezina prednost jer ima jednu posebnu karakteristiku i obilježje koje nemaju druge općine, a to je da nije proteklih godina u suvremenom razvoju i modernom vremenu doživjela centralizaciju kao ostali gradovi i općine u njezinom okruženju pa i u cijeloj BiH.

''Ostali smo jedna decentralizirana, ruralna struktura tako da živimo danas kroz naših šest većih i jedne manje župe što su tradicionalni oblici najprije u vjerskom životu, a onda i nama u društvenom životu. U svakoj od tih župa postoje škole, ambulante, poštanski uredi i mi tu decentraliziranu strukturu pokušavamo i održati. To je skup, najteži mogući, najkompliciraniji, najzahtjevniji i najskuplji način, ali nama najprimjereniji i nekako i grudska politika i ja osobno smo za to da zadržimo tu strukturu i da ljudi žive tamo gdje su rođeni i gdje su navikli živjeti'', kazao je načelnik Grizelj.

U općini Grude trenutno je 3 500 nezaposlenih, od čega je oko 1 800 umirovljenika. Ne tako davno ova je općina nosila epitet najnerazvijenije u našoj zemlji, međutim danas Grude nisu više na dnu po nerazvijenosti, nego se nalaze među prvih 15-ak općina u Federacije BiH po raznim kriterijima.

''Stara poslovica kaže: što vas ne ubije to vas ojača. Općina Grude je negdje 70-ih godina bila obuhvaćena masovnom socijalističkom industrijalizacijom, i nekada u šali znam kazati kasno je započela socijalistička industrijalizacija, a na vrijeme je završila. Već 90-ih godina naša su poduzeća ovdje, prije svega tekstilna i metalna industrija, doživjela svoj bankrot i stečaj tako da smo mi u vrijeme novoga društvenog poretka i novih gospodarskih odnosa ili, kako mi to volimo kazati, u vrijeme kapitalizma, ušli praktično bez ikakvih naslijeđa'', kazao je Grizelj dodavši kako se to na koncu pokazalo kao prednost.

Njemački mentalitet

''To nam je pomoglo, da se, uz jedan germanski, njemački mentalitet koji smo po prirodi stvari stekli (jer su naši ljudi radom u Njemačkoj to donosili ovdje), kao i tradicionalna snalažljivost i borba za život, stvori ovdje potpuno novu gospodarsku strukturu koja s nekadašnjom predratnom gospodarskom strukturom gotovo da nema apsolutno nikakve veze'', kazao je Grizelj.

''Jedino iz te strukture jeste poduzeće Ceste, koje je imalo svoju prošlost prije, ima i svoju sadašnjost i naravno budućnost. Sve ostalo je potpuno nova struktura'', dodao je Grizelj.

Glavni subjekti, nositelji gospodarskog razvoja Gruda su poduzeće Violeta i Grafotisak koji zapošljavaju većinu stanovnika.

'' Poduzeće Violeta, jedan od najvećih i najjačih brendova u BiH pa i u regiji. Ono te grafička industrija – poduzeće Grafotisak otprilike su ključna poduzeća u kojima je zaposlena oko 1/5 Gruđana. Ostali rade u drugim poduzećima kao što je poznata pržionica Franck kave, odnedavno i tvornica za proizvodnju tekućih sapuna i deterdženata, jedno poduzeće koje se bavi proizvodnjom svijeća Lumen, te nekoliko vrijednih poduzeća u građevinskom sektoru'', kazao je Grizelj, posebno istaknuvši obrte, u kojima je oko 300 zaposlenih.

'' Na prvi se pogled možda čini kako mi imamo koncentraciju na dva tri velika poduzeća, ali kada se malo bolje analizira ta struktura, to i nije baš tako. Naravno da ni malih nema bez velikih i da je to jedna korelacija'', kazao je Grizelj.

Poduzetničke zone

U Grudama postoji i nekoliko poduzetničkih zona koje su uglavnom u privatnom vlasništvu, a općina trenutno na lokalitetu Poljanice za male poduzetnike razvija jednu manju zonu koja se prostire na 360 000 kvadrata.

''Do sada je tamo investirano oko 500 000 maraka, a pregovara se trenutno o još nekih 200 000 za razvoj poduzetničke infrastrukture, prvenstveno prometne i očekujemo kako ćemo ove godine završiti te pregovore. Hoćemo li otvoriti još jedan ugovor, vidjet ćemo'', kazao je Grizelj dodavši kako se ta zona praktički samofinancira.

'' Ono što dobijemo od federalnog ministarstva poduzetništva i obrta i osiguramo od namjenskih sredstava vanjskih izvora i sredstava koje uspijemo realizirati prodajući parcele, a imali smo sreću da su poduzetnici već kupili nekoliko parcela tamo, to i ulažemo. Kako bude interesa tako ćemo mi ulagati, a kako mi budemo ulagali interes bi trebao rasti. To je dug proces'', kazao je.

Komentirajući preraspodjelu sredstava Federacije BiH prema općinama, Grizelj je kazao kako u svezi s tim pitanjem ova općina nikako ne može biti zadovoljna.

''Mnogo puta se u zadnjih dvije godine o tome pričalo i mi kao općina sve možemo kazati, ali da smo zadovoljni, to ne možemo. Nezadovoljstvo je u tome što mi sudjelujemo s 1,5 posto ukupnog prihoda Federacije BiH, a s 0,75 posto u raspodjeli pripadnosti javnih prihoda te što pri raspodjeli novca prevladavaju isključivo socijalni kriteriji dok mi smatramo kako bi trebali prevladavati ekonomski.

Naravno da smo socijalno osjetljivi i razumni i ne želimo eliminirati taj socijalni kriterij, ali bismo željeli da se uvaže i ekonomski kriteriji i da se netto fiskalna pozicija jedne zajednice, općine ili županije, malo više cijeni i uključi u raspodjelu. Imate jednu apsurdnu situaciju gdje se 7 posto novca za lokalnu samoupravu u državi dijeli po kriteriju razvijenosti, odnosno onima koji su tobože nerazvijeni, čime se još jedanput oni koji dobro rade, uredno plaćaju poreze, sankcioniraju i iz tih sedam posto ne dobiju ništa. Općina Grude po tom kriteriju ostane zakinuta za skoro 150 000 maraka. Kada se to pomnoži s godinama, mjesecima, dolazite do enormnih suma.

Ponavljam, ako sudjelujemo s 1,5 posto u ukupnom prihodu koji se ostvari na području Federacije BiH, a s 0,75 posto sudjelujemo u raspodjeli pripadnosti javnih prihoda, onda je sve samo po sebi jasno'', kazao je Grizelj napomenuvši kako je omjer zaposlenih i umirovljenika u Grudama skoro 2:1, po čemu je jasno kako se ne vrši pritisak na socijalni novac, ni približno onako koliko općina doprinosi na prihodovnoj strani.

''Ne mogu i nemam pravo kazati da sam zadovoljan. Želio bih i zalažem se kroz institucije, član sam Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije BiH, i koristim svaku priliku istaknuti kako se treba načiniti uravnoteženi pristup kriterijima, odnosno da se kriteriji moraju mijenjati'', kazao je načelnik Grizelj.

Po njegovim riječima, federalna ministrica financija Ljerka Miličević na neki je način korigirala kriterije kada je u pitanju broj stanovnika, u smislu da je uvažila ono što je pokazao rezultat popisa, ali, kako je kazao, daleko je to od onoga što bi zapravo trebalo kada je u pitanju kompletno "redizajniranje" raspodjele javnih prihoda.

''Država uvijek želi centralizirati novac, a decentralizirati funkcije centralne države. Mi prihvaćamo decentralizaciju funkcija centralne države, ali samo želimo i decentralizaciju novca'', kazao je Grizelj.

Kultura u Grudama

Govoreći o Grudama kao nekada izrazito poljoprivrednom kraju u kojemu je osamdesetih godina bio aktualan program komasacije i hidromelioracije Imotsko-Bekijskog polja, te ima li šanse tu ponovno pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju, uz sadnju smilja koja je u zadnje vrijeme uzela dosta maha, načelnik je kazao kako je to doista dug i mukotrpan proces.

'' Kada je u pitanju to polje, Općina Grude je sa Splitsko-dalmatinskom županijom prošle godine, u sklopu prekogranične suradnje, završila projekt pod nazivom Održivo upravljanje vodama. Radili smo praktički idejni projekt navodnjavanja Bekijskog polja, a sada nam predstoje razgovori o odvodnji i o mogućnosti proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, nakon čega slijedi pitanje okrupnjavanja posjeda. Međutim, pitanje okrupnjavanja, pored ostalog, vezano je za pitanje zemljišnih knjiga, a koje zapravo nikada nije do kraja riješeno.

To je dugoročan proces, mukotrpan i težak i ne ovisi samo o nama. O zemljišnim knjigama se vode veliki prijepori u cijeloj Federaciji BiH, ali ja ne želim špekulirati o tome zašto se ne može usvojiti novi zakon. Međutim, jasno je kako su rješavanje vlasničkih odnosa, pitanje okrupnjavanja i projekti odvodnje i navodnjavanja četiri stvari koje morate riješiti da biste velikoga korisnika doveli tu i kako biste onda otvorili nova radna mjesta. U praksi je to dug put i ogroman posao.

Od 1982. godine, čak i ranije, dvije su republike tada sjedale za stol i dogovarale, a mi to danas radimo u prekograničnoj suradnji. Naša borba i želja da se ovdje živi od zemlje i sa zemljom jeste dugovječna, a koja generacija će to uspjeti, vidjet ćemo. Ja ću učiniti sve što je do mene'', kazao je Grizelj.

Kada se spomenu Grude u kulturnom smislu, vjerojatno će svatko prvo pomisliti na Šimićeve susrete, najstariju kulturno-književni manifestaciju u BiH (prvi su održani 1964. godine) koji su postali nadaleko prepoznatljiva kulturna manifestacija, a što se tiče sporta trenutno su ženske rukometašice pri samom vrhu u BiH.

Općina Grude, na čelu s načelnikom Grizeljom, dala je svoj doprinos na kulturnom i sportskom planu od izgradnje Hrvatskog doma kulture A.B. Šimića, obogaćivanja knjižnice, obogaćivanja programa Šimićevih susreta itd.

Sport ima svoje mjesto

'' Da se sportaši ne naljute prvo ćemo o sportu. Sportaši su u Grudama, svih ovih 60 godina njezina postojanja, uvijek imali svoje mjesto: od nogometaša koji su krenuli prvi i imali najbrilijantnije rezultate krajem 90-ih i početkom 2000-ih godina, kada su bili prvoligaši u BiH i doživjeli svoj vrhunac, do boćara koji su također zauzeli vodeće pozicije, sudjelovali na svjetskom prvenstvu, te doveli europsko prvenstvo u boćanju u Grudama. Tu su i košarkaši, koji su također bili prvoligaši, a koji su i danas dobro plasirani i s velikim mogućnostima za napredovanje. Nešto što se nije nikada razvijalo na planu ženskog sporta to su rukometašice, koje su pokupile sva najvažnija prva mjesta i najvažnije trofeje u BiH, a prošle godine su dospjele i na europsko natjecanje'', kazao je Grizelj.

Dodao je kako se općina Grude drži onih osnovnih parametara kada je u pitanju izdvajanje novca za sport.

'' Mi smo mala općina i naš proračun nije velik, oko 6 milijuna maraka, a standard je da se oko 3 posto izdvaja iz općinskog proračuna za sport. Ono što dajete u novcu i naravi, odnosno na besplatno korištenje sportskih objekta, održavanja, i taj iznos nekada prijeđemo. Možda bismo trebali još malo više pojačati u novcu, ali sve ovisi o tome hoće li i koliko će proračun rasti'', kazao je Grizelj, naglasivši kako se do sponzorskog novca teško dolazi te kako razumije da je sportašima dosta teško u tom smislu.

Govoreći o Šimićevim susretima, koji su nedavno obilježili 53. obljetnicu, Grizelj je kazao kako je izrazito ponosan na tu manifestaciju, koja je postala prestižna, kulturna, književna manifestacija koje se ne bi posramili da je plasiraju bilo gdje.

'' Šimić to zaslužuje i mi nemamo pravo drukčije se ponašati. To je možda danas nesporan dio grudskog identiteta. Kao što je crkva svete Kate u tom jednom vizualnom smislu, tako su i Šimićevi susreti u tom jednom kulturnom i duhovnom smislu. Sve drugo moglo bi biti na neki način tamo ili ovamo, ali kada spomenete Šimićeve susrete, to je neprolazno'', kazao je Grizelj, napomenuvši kako se manifestacija održava bez prestanka od svog osnutka, a održavala se čak i u ratu, kada su se ljudi okupljali u jednom kafiću i čitali stihove.

Od kulturnih sadržaja u Grudama spomenuo je i manifestaciju Dani Matice hrvatske koja se u Grudama održava proteklih 12 godina, ali i manifestaciju po kojoj su Grude posebne, a to je Božićni koncert svih glazbenih institucija i župnih zborova na području općine.

'' Božićni koncert, manifestacija je koja se održava i u drugim gradovima i općinama, ali u našoj je općini jedinstvena jer se svake godine seli u drugu župu i to je nešto što čuvamo i što nam je jako važno. Nema natjecanja, svake je godine u drugoj župi, tu je nekoliko stotina pjevača iz različitih pjevačkih skupina i župnih zborova, od najmlađih do najstarijih. To je zaista jako važan događaj u tijeku godine koji nije zahtjevan financijski, možda više organizacijski, ali tu postoji ogroman entuzijazam. Svake godine župe se mijenjaju i jedva se čeka da se u tom ciklusu dođe na red. To je manifestacija koja nas možda izdvaja od drugih'', kazao je.

Također je istaknuo Hrvatski kulturni dom A. B. Šimić u kojemu se nalazi Gradska knjižnica koja već aktivno radi godinu dana i koja pruža dobre sadržaje i dobre programe, a namjera je da se u domu otvori i galerija za likovnjake.

Odlazak mladih

U razgovoru za Fenu Grizelj se osvrnuo i na odlazak mladih iz naše zemlje, kazavši kako preciznu statistiku o mladima koji su iz Gruda otišli u inozemstvo nema, ali kako je činjenica da odlazaka ima.

'' Odlazaka ima, ali možda najmanje imamo onoga što druge općine muči, a to su odlasci cijelih obitelji. Mi smo imali ovdje jednu relativno sretnu poziciju da nekoliko grudskih poduzetnika ima svoja poduzeća po Hrvatskoj, Njemačkoj čak i u Americi, tako da određen broj naših mladih ljudi radi kod tih poslodavaca, koji su u osnovi Gruđani.

Oni idu na godinu dvije pa se vraćaju ovdje. Nama je želja da mi tim poduzetnicima ponudimo da neke programe razvijaju ovdje tako da ti mladi ljudi koji odlaze tamo i koji su stekli određena znanja i vještine, to realiziraju ovdje, na našim područjima'', kazao je Grizelj.

Naglasio je kako se ne može administrativno nikome zabraniti želja za odlaskom te kako neki ljudi odlaze iz potrebe, teško im je i moraju ići, ali kako također postoje primjeri kada netko ode unatoč poslu, dobroj plaći i uredno plaćenim doprinosima jer naprosto želi otići u inozemstvo i okušati sreću. ''Istina, neki su se već i vratili'', kazao je načelnik Grizelj.

Poručio je mladima kako je legitimno otići, oprobati i tražiti rješenje izvan ove sredine, te da svatko proba ako smatra kako će mu to pomoći, ali da onu disciplinu i odgovornost kojom rade u inozemstvu, ako se vrate, primjene i ovdje i neće im ništa nedostajati jer, kako je kazao, dobar poslodavac treba dobrog radnika, a dobar radnik treba dobrog poslodavca.

Grudski načelnik je istaknuo i sezonske migracije radnika s obzirom na to da su Grude granično područje s Hrvatskom kazavši kako od Dubrovnika do Crikvenice ima mnogo mladih ljudi iz Gruda koji na tom području rade u sezoni, a koji se vraćaju kući negdje oko desetog mjeseca. To je možda, kako je kazao, i jedan od utjecaja zašto je iz Gruda manji odlazak u inozemstvo na duže vrijeme.

Približavaju se lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, a na pitanje hoće li se ponovno kandidirati, Grizelj je kazao kako ne može trenutno sa sigurnošću odgovoriti na to pitanje.

''Neću vam još izričito ovog trenutka na to odgovoriti. Obnašanje i uopće moj angažman na ovoj poziciji ovdje splet je određenih okolnosti, a na neki način je moja osobna želja da svom kraju, ta cijeli svoj život živim u Hercegovini, na određen način dam doprinos koji mislim da bih trebao dati. Od ovoga posla težega u životu nisam radio, a radio sam svašta. I kada pomislim ima li ovo više smisla, onda me na neki način ohrabri ponovno činjenica, konstatacija ili jedna moja utjeha, kako je ovo častan posao. To je moja i osobna i obiteljska čast. Neka to bude moj odgovor'', kazao je načelnik Grizelj.

Izborite se da vam bude bolje

Za kraj razgovora poručio je Gruđanima i svim stanovnicima da se sami moraju izboriti da im u svakom segmentu života bude lakše, bolje te da im nitko ništa neće darovati.

'' Čini mi se da su se proteklih godina, a evo ja sam petu godinu na ovoj dužnosti, ali i prije sam sudjelovao u društvenom životu, dogodili određeni pomaci kod Gruđana, ponajprije u svijesti i razmišljanju, ali i svih ljudi u zapadnoj Hercegovini, a to je da nam nitko ništa darovati neće, da se sami moramo izboriti i da koliko budemo sami, marni i vrijedno radili, ovdje će nam biti bolje i lakše u svakom području života.

Ne možete čekati da vam netko drugi riješi bilo koje pitanje. Morate sami zasukati rukave i rješavati određene probleme. Čini mi se kako u tome postoji jedna pristojna razina svijesti i razumijevanja među ljudima. Ljudi to ozbiljno prihvaćaju i to je jako pozitivno'', zaključio je načelnik Gruda Ljubo Grizelj.