Koje su posljedice poreza na topli obrok i regres?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zaustavljanje novog zapošljavanja, u najgorem slučaju otpuštanja, te manje plaće - moguće su posljedice još jednog udara na gospodarstvenike i njihove zaposlenike u bh. entitetu Federacija BiH.

Porez na iznos toplog obroka i regresa uveden je jer Vlada FBiH nije odgodila stupanje na snagu pravilnika o njegovoj primjeni, kao što je ranije obećao federalni premijer Fadil Novalić, rekavši da se to neće dogoditi do početka sljedeće godine, dok se ne promijene zakoni kojima bi se gospodarstvo rasteretilo određenih nameta.

Ipak, dogodilo se suprotno - još jedno opterećenje za radnike i poslodavce, kojim će biti oporezovan topli obrok iznad 8,5 KM (4,2 eura), za razliku od dosadašnjeg iznosa - iznad 17 KM (8,5 eura).

Prema novim odredbama, regres neće biti oporezovan samo ako je manji od 50 posto prosječne plaće u FBiH u posljednja tri mjeseca - dakle, samo regres manji od blizu 400 KM (200 eura).

Najgore je, tvrde sindikati, što nove mjere radnicima neće donijeti apsolutno ništa, jer to ne znači da će njima nekada biti veća mirovina, budući da će se tim sredstvima popunjavati proračuni.
“Ako je radniku neto plaća 500 KM (250 eura), dakle poslodavac plaća doprinose i poreze, a prima 16 KM (osam eura) toplog obroka, onda on kući donosi 820 KM (410 eura). Ako se oporezuje topli obrok, sigurno mu poslodavac neće na 16 KM platiti porez, čime će povećati svoj izdatak, nego će topli obrok smanjiti ispod 8,5 KM, tako da će radnik kući donijeti plaću za 150, 120 KM (75, 60 eura) manju”, objašnjava posljedice ove odluke Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Gospodarstvenik u BiH već na svaku zarađenu marku, državi kroz poreze, doprinose, razne namete i takse daje 90 feninga. Samo na platu zaposlenika od, na primjer, 1.000 KM (500 eura), poslodavac mora u prosjeku izdvojiti 600 KM (300 eura) doprinosa i poreza.

Osim poreza na dohodak i dobit, doprinosa za mirovinske i zdravstvene fondove te biroe za zapošljavanje koje plaćaju zaposlenici i poslodavci, svaki nivo vlasti u BiH ima slobodu da nezavisno nameće nove parafiskalne namete, kojih, prema procjenama, u zemlji ima najmanje 400.

Radnici zbog svega toga imaju manje plaće, često su prijavljeni na minimalac ili nisu uopće ni prijavljeni, a poslodavac im je tu razliku u većini slučajeva nadoknađivao većim toplim obrokom.

Zaustavljanje zapošljavanja i investicija

“Ovaj porez će sigurno dodatno opteretiti proračun poslodavaca. Sada su na nama dvije odluke - ili ćemo smanjiti plaće uposlenicima, ili će plaće ostati iste, a mi ćemo imati veće troškove po isplati”, kaže Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.

Kako dodaje, siguran je da će ovo zaustaviti daljnja zapošljavanja i investicije, jer su poslodavci očekivali da ta mjera bude nultog karaktera, kao što je premijer i najavljivao.

“Dakle, da se taj zakon o doprinosima na neki način usuglasi pa da se tek onda ide sa oporezivanjem toplog obroka.”

Pravilnik je donijelo Ministarstvo financija FBiH prije nekoliko mjeseci, ali je njegova primjena bila odgođena do 3. listopada, nakon preporuke Ekonomsko-socijalnog vijeća, u kojem sudjeluju i poslodavci i sindikati.

“On je stupio zato što ga niko nije stavio van snage, usprkos što je to predloženo i usvojeno na Ekonomsko-socijalnom vijeću. Sada ministrice financija FBiH Jelke Milićević nema, ona je u Washingtonu, kao i premijer Novalić”, objašnjava Bajramović. Za poslodavce ne postoji razlog da se pravilnik i drugi put prolongira, do kada bi se usuglasili zakoni.

“Još gora je situacija što se to događa tri mjeseca prije završetka godine i ne znamo kako će se to odraziti na naše završne račune. Bojimo se da će to ugroziti one zdrave firme, koje legalno rade, koje nemaju isplata na crno, koje nemaju neprijavljenih radnika, opet će se ovdje otvoriti prostor za sivu ekonomiju, rad na crno”, upozorava Ećo.

Radikalno smanjiti javnu upravu

A upravo suprotno nalaže Reformska agenda, koju su bh. vlasti usvojile na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije (EU).

Manja opterećenja na gospodarstvo, smanjenje poreza, doprinosa i parafiskalnih nameta u realnom sektoru, ali i efikasnija javna uprava, sa manjim brojem zaposlenih, odnosno racionalizacija potrošnje na administraciju - reforme su koje BiH mora ispuniti.

“Naša država očito nema snage za to, ona bi morala radikalno smanjiti javnu upravu, radikalno restrukturirati mirovinske fondove i manjim porezima učiniti da se stvori povoljniji ambijent koji bi rezultirao većim brojem biznisa, većim brojem radnih mjesta i poticanjem investicija. Ako imate veći broj zaposlenih, lakše je restrukturirati mirovinski fond”, objašnjava Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

“Mogu samo naslutiti što je Vlada htjela ovim potezom, vjerojatno je to mjera da ograniči poslodavce da preko regresa i toplog obroka izbjegavaju plaćanje doprinosa koje bi plaćali preko plaća. Međutim, gledajući sa pozicije poslodavca, nameti koje stvara država na plaće stvarno je previsok i u potpunosti razumijem poslodavce”, dodaje.

Za Admira Čavalića, asistenta na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i predsjednika Udruženja građana Multi, također je problem što se nisu uradile ključne reforme, jer se onda ne bi pokušavale zatvoriti ove “šupljine”. Kako dodaje, problematično je i vrijeme kada se sve to događa.

“Prvo, zato što se vršilo prolongiranje kroz čitavu godinu zarad lokalnih izbora, dakle, odluka se svela na politiku, a ne na ekonomiju. Druga stvar je što se ona trebala donijeti početkom godine, a ne u listopadu, što je apsurdno kada su u pitanju poslodavci i sindikati”, smatra.

Prema njegovom mišljenju, ne postoji balans u reformama, gdje realni sektor snosi sav teret javnog, čime postaje nekonkurentan. Zbog toga poslodavci i radnici očekuju da će se primjena pravilnika odgoditi na sljedećoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća zakazanoj za 11. listopad.
U suprotnom, upozoravaju, bit će upitan nastavak socijalnog dijaloga sa vlastima, prenosi Al Jazeera.