Koliko bi Mostar mogao uštedjeti postavom solarnih panela na balkone zgrada?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U BiH se solarna energija trenutno najviše koristi kao podrška sustavima grijanja u kućama i javnim ustanovama. Ipak, uz pomoć off-grid sustava koji služe za autonomno napajanje moguće je i u urbanim sredinama, na veoma malom prostoru kao što je balkon, koristiti blagodati sunčeve energije.

Instaliranjem ovih sustava bi građani, prema procjenama stručnjaka, mogli prepoloviti svoje račune za struju.

Almir Selmanović, energetski stručnjak Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR), za Akta.ba kaže da je u svemu ovome bitno da se fotonaponski paneli postave pod optimalnim uglom na balkon, terasu ili krov kako bi njegova iskoristivost bila što veća.

Kako bi se najbolje iskoristila sunčeva energija poželjno je da fotonaponski paneli budu postavljeni na jugozapadnoj strani objekta jer je na tom položaju bolja iskoristivost sunčanih sati koji je za Bosnu i Hercegovinu iznose oko 1500 h/god. Hercegovina je dosta izdašnija po broju sunčevih sati koji iznose više od 1.500 h/godišnje.

Prema njemu potrebno je svako domaćinstvo koje se odluči za instalaciju ovog sustava vidi koliko troši energije i koliko želi ovim sustavom pokriti tih potreba. Navodi da prosječna četveročlana obitelj mjesečno potroši u prosjeku oko 200 kWh ili približno 30-40 KM izraženo u troškovima. To je podatak od kojeg se polazi i na osnovu kojeg se vrši dimenzioniranje sistesustavama za svako domaćinstvo ponaosob.

Preporučuje se ugradnja solarnog fotonaponskog sustava kojim je moguće akumulirati električnu energiju i koristiti za vlastite potrebe. Ova akumulirana električna energija se može koristi za napajanje manjih potrošača kao što su led rasvjeta, štedna rasvjeta, glazbena linija, DVD, modem, ruter, televizor, hladnjak i ostali manji potrošači.

''Ukoliko bi svako domaćinstvo koje raspolaže gore navedenim uvjetima postavilo samo po jedan fotonaponski panel snage 200 - 300 Wp (Wp - znači W 'peak' maksimalna snaga koju PV-panel može postići) koji je preko solarnog punjača spojen na solarnu bateriju kapaciteta oko 200 Ah dobili bi sustav koji omogućuje akumuliranje oko 2.400 – 2.800 kWh električne energije godišnje'', navodi on.

Selmanović ističe da se ovaj sustav može povezati na kućnu instalaciju tako da kada napon solarne baterije padne na minimum sustav uzima električnu energiju iz elektrodistributivne mreže dok napon baterije ne dostigne maksimum. Preporuka stručnjaka je da oni koji žele imati ovakav sustav najbolje da se obrate specijaliziranim kompanijama koje im mogu razviti tehničko rješenje, instalirati opremu i uraditi tehnički prijem kućne instalacije.

Stručnjaci CETEOR-a izračunali su kolike su uštede moguće instaliranjem ovog sustava po različitim gradovima BiH (gradovi imaju različit broj sunčanih sati tijekom godine). U usporedbi se vidi kolike su godišnje uštede izražene u novcu obzirom na cijene električne energije, uštede u energiji, uštede CO2, veličina investicije, dužina životnog vijeka instalacije i uštede u životnom vijeku instalacije.

*Prosječna cijena za 1 kWh električne energije na bazi utrošenih 200 kWh na dan 13.10.2015. godine: 0,179 KM/kWh (Sarajevo); 0,143 KM/kWh (Banja Luka) i 0,207 KM/kWh (Mostar) sve sa PDV-om.
** Izvor: web aplikacija http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/ 13.10.2015.godine
*** Uštede će zavisiti od cijene električne energije na tržištu koja ima trend rasta