Kompromis Putina i Bruxellesa oko Južnog toka ipak je moguć

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Plinovod Južni tok, kojega se Vladimir Putin odrekao ne pristajući na uvjete za njegovu gradnju koje postavlja Bruxelles, možda bi se ipak mogao graditi jer postoji obostrani energetski interes Rusije i Europske unije, tvrdi u petak u komentaru ljubljanski "Dnevnik".

"Nekoliko dana nakon što je Putinova izjava o odustajanju Rusije od Južnog toka izazvala geopolitički potres, stvari se smiruju. EU je još uvijek pod svojim uvjetima spremna poduprijeti gradnju. Interes da se već započeti projekt dovrši trebao bi postojati na obje strane, jer EU nema brzu alternativu koja bi nadomjestila ruski zemni plin iz Južnog toka, dok s druge strane Moskva, koju pogađaju sve teže gospodarske prilike, isto tako ne može izgubljeno europsko tržište odmah zamijeniti novim istočnim tržištima", navodi slovenski dnevni list.

"Dnevnik" tvrdi da se radi o svojevrsnom "plinskom pokeru" na duge staze u kojemu "nepredvidivi Putin" mora računati na trenutne proračunske gubitke zbog velikog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, ali da i pozicija Europske unije u tom pokeru nije mnogo bolja.

"Rusija teško može preboljeti gubitak 4 milijarde eura koje je već uložila u novi plinovod i teško podnosi to što bi izgubila geopolitičku težinu kod država na trasi Južnog toka kojima obustava gradnje također stvara milijunske gubitke", piše list.

Putin je već aneksijom Krima odnos Rusije i EU-a učinio vrlo problematičnim te sada "više nego ikada" treba "prijateljske glasove" kod država u EU-u i među državama kandidatkinjama za članstvo, ako želi da Rusija opet postane "strateški partner" Unije, navodi list.

Dogovor o isporukama plina Kini Putinov je odgovor na pritiske iz EU-a, kinesko tržište realno ne može za Rusiju nadoknaditi Europu, makar će glavnu ulogu u "energetskoj igri" i cijenama plina u budućnosti odigrati upravo ta velika država, ocjenjuje slovenski "Dnevnik".

S druge strane, podsjeća list, Putina na tržišnu diverzifikaciju prisiljavaju i sve atraktivniji poslovi s tekućim plinom s Bliskog istoka, iz Kanade i SAD-a, a na to u nastojanjima da izbalansira svoje energetske izvore računa i Europska unija, navodi slovenski dnevnik.