Kosturi u Federaciji teški 197 milijuna KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prva inventura u Ministarstvu financija pokazala je da su nam doslovno poput kostura iz ormara od prijašnje vlade iskakale obveze u iznosu od 197 milijuna maraka za koje nisu bili osigurani izvori financiranja u 2015. Naslijedili smo i potrošena namjenska sredstva s podračuna koja su se morala vratiti, a riječ je o 45 milijuna, zatim 65 milijuna neizmirenih sudskih presuda i cijeli niz sporazuma kojim su stvorene obveze Federaciji od uvezivanja staža za povlaštene subjekte, raznih obećanja za pozajmice, zajmove bez osiguranja kroz Razvojnu banku'', izjavila je u intervjuu za Večernji list dopredsjednica Vlade i ministrica financija Federacije BiH, Jelka Milićević.

Kontrola troškova

Zahvaljujući ekonomskom rastu od 2,5 posto i strogoj kontroli troškova, kaže ministrica, nova Vlada je te obveze svela na 20-ak milijuna maraka. Ohrabruje, ističe, što je ostvarenje prihoda u 2015. godini 97 posto.

''No, najvažnije je da se vidi disciplina i samodisciplina cijele Vlade. Makroekonomski pokazatelji govore da ćemo mi u ovoj godini imati povećanje prihoda od poreza za 10 posto bez obzira na sve druge prognoze. Kroz veću stopu zaposlenosti trebali bismo imati stabilnije izvore financiranja proračuna. To bi onda nama omogućilo lakše vraćanje vanjskoga duga koji će porasti u ove dvije iduće godine'', pojasnila je Milićević te odbacila tvrdnje sindikata da se Vlada novim zakonskim rješenjima o radu zalaže za smanjivanje plaća.

''Kakva bismo mi bili Vlada kada bismo zagovarali smanjivanje plaće? Mi samo tražimo ono što ima u svim zemljama Europe i susjedstva, da se ukupna primanja oporezuju. U suštini imamo plaću koja se oporezuje, a cijeli set naknada koje skoro iznose kao i plaća koji se ne oporezuju. Toga nema čak niti u Republici Srpskoj. U tome postoji nerazumijevanje. Mi i sindikati se razilazimo u poimanju postavljanja uvjeta za sve zaposlenike. Naši sindikati su najčešće predstavnici javnih poduzeća, državnih uprava. Oni zagovaraju zadržavanje tog povlaštenog položaja tih zaposlenika. U pregovaračkim timovima imamo vrlo malo predstavnika sindikata iz realnog sektora čije interese treba najviše štititi'', kazala je Milićević.

Popravljanje propusta

Pojasnila je kako prema odredbama aktualnog kolektivnog ugovora, radnici imaju veća prava nego što ih imaju Zakonom o radu i to se, kako kaže, mora uskladiti.

''U svim kolektivnim ugovorima isključila se Vlada kao najveći poslodavac u ovoj državi. Vlada, međutim, ne može biti dio udruge poslodavaca zbog čega smo tražili da kao i u drugim državama minimalnu satnicu, a ne najnižu plaću, čega više nigdje nema, određuje Vlada. Sada, međutim, dvije udruge građana, sindikat i poslodavci, preuzimaju ulogu određivanja cijena rada i naknada koje izravno utječu na proračun i fiskalnu stabilnost. Na određeni način sindikati i udruga poslodavaca su preuzeli i ulogu Parlamenta koji je donio zakon. U izmjenama Zakona o radu smo sada popravili određene tehničke propuste od potpisa ugovora o radu, korištenja godišnjeg odmora najdalje do kraja ožujka sljedeće godine i u tome ne vidim ništa sporno'', kazala je federalna ministrica financija.
Kada je u pitanju djelomična privatizacija telekom kompanija u FBiH, Milićević upozorava da se njihovi prihodi smanjuju, pojavljuju se besplatni telekomunikacijski kanali i u tim kompanijama je, kako ističe, potrebna modernizacija.

Testiranje telekoma

''No, pri tome nitko nije rekao da će se telekomi uopće prodati. Želimo testirati kolika je njihova vrijednost na tržištu, kakva je zainteresiranost. Novac koji bismo dobili od prodaje išao bi za javne investicije, a ne bi išao za naše dubioze. Moguće da bi taj novac išao i za rješenje smještaja Vlade jer sada samo za najam plaćamo 4,5 milijuna maraka godišnje'', pojasnila je.

Govoreći o rješenju problema Aluminija koji zapošljava veliki broj radnika, ali ima i ogromna dugovanja, ministrica Milićević kaže kako se ono traži unutar Federacije s isporukom električne energije koja ima veliki udio u ukupnim troškovima proizvodnje i poslovanju.

''Mi smatramo da se to može riješiti kroz ukupnu energetsku bilancu Federacije BiH. Sam EP HZ HB nema kapaciteta pokrivati sve potrebe Aluminija i pratio ga je djelomično. Ostatak se ranije nabavljao bilo preko Hrvatske, Debisa i na druge načine. Nikada se nije uspjelo, prije svega, politički dogovoriti, da se ta energetska bilanca promijeni. Sada smo otvorili tu priču na ekonomskoj osnovi. Ispostavilo se da bi izvozna cijena EP BiH odgovarala Aluminiju, a takvo što nikada ne može postići EP HZ HB jer ova elektroprivreda polovicu svojih potreba kupuje'', pojasnila je Milićević.

Ratni zločin u ministarstvu

Iskazala je i nezadovoljstvo nacionalnom zastupljenosti u federalnim ministarstvima i drugim institucijama.

''Nedavno smo radili jednu analizu među vodećim državnim službenicima. Moram reći da je loša nacionalna struktura, ali je, ipak, puno bolja nego što je to slučaj sa zaposlenicima. U Ministarstvu financija od 125 zaposlenika radi 17 Hrvata. A onda možete misliti kakvo je stanje s Ministarstvom branitelja gdje smo u prošle četiri godine imali doslovno ratni zločin. Tek političkim dogovorom uspjeli smo vratiti dvoje ljudi tamo, no stanje ni izdaleka nije dobro. U samoj središnjici stanje je loše'', kazala je Milićević dodajući kako ima interesa da se takvo stanje promijeni, iako je ''teško mijenjati odnose koji se uspostavljaju 20 godina''.

Komentirajući kritike na račun raspodjele proračunskih sredstava iz transfera za kulturu od značaja za FBiH, BiH i od međunarodnog značaja, ministrica Milićević je kazala kako je raspodjela urađena sukladno propisima i procedurama.

Novac za kulturu

''Očito je, međutim, kako je teško mijenjati navike i taj transfer je godinama bio namijenjen samo određenim ljudima neovisno o tomu što su radili. Na kraju krajeva, to više nije bio problem ni bošnjačke, ni hrvatske komponente, nego odnosa sarajevske ‘elite’ prema ostatku Federacije BiH. Prema našim analizama, grad Sarajevo sa svojim institucijama je crpio 75% posto tih sredstava i nisu samo oštećeni Hrvati, nego i svi drugi i sva druga područja Federacije BiH. Stječe se dojam da nigdje drugdje nije bilo kulture osim u Sarajevu i to je principijelno pitanje. Ono što smo mi napravili kao reformska Vlada jest da financiramo projekte, a ne institucije po defaultu. Gotovo da su pojedine kulturne institucije nakon što su godinama nagrađivane sebi umislile da su proračunski korisnici. A mi smatramo kako ovaj resor treba poduprijeti kulturu i sport u cijeloj Federaciji BiH na temelju projekata koje dostave'', kazala je Milićević u intervjuu za Večernji list.