Kronologija grčke krize

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grčki premijer Aleksis Cipras u četvrtak je dao ostavku nadajući se da će ojačati svoju vlast na prijevremenim izborima nakon sedam mjeseci mandata u kojem se borio s grčkim kreditorima za bolji dogovor o spašavanju svoje prezadužene zemlje ali je morao popustiti.

Cipras je predao svoju ostavku predsjedniku Prokopisu Pavlopoulosu i zamolio da se odredi najraniji mogući datum za nove izbore.

Agencija Hina objavila je pregled najvažnijih događaja u šestogodišnjoj grčkoj krizi, nakon ostavke grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i njegova poziva na prijevremene parlamentarne izbore koji bi se mogli održati 20. rujna.

- 2009.

- listopad: Socijalistička vlada Georgesa Papandreoua potiče dužničku krizu u Europi podižući predviđanja za javni deficit za 2009. (sa 6 na 12,7 posto). Taj će deficit čak biti procijenjen na 15 posto. U prosincu rejtinške agencije počinju smanjivati ocjenu kreditne sposobnosti zemlje.

- 2010.

- 23. travnja: S 350 milijarda eura duga Grčka, lišena pristupa financijskim tržištima, traži međunarodnu pomoć.

- svibanj: Grčka postaje prva zemlja eurozone koja je dobila program međunarodne pomoći vrijedan 110 milijarda eura koje će osigurati europske zemlje, Europska središnja banka (ESB) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Taj trogodišnji zajam treba spriječiti da zemlja ne može plaćati svoje obveze i rizik od raspada eurozone. U zamjenu za to Grčka donosi plan strogih mjera štednje.

- 2011.

- 27. listopada: Zbog pogoršanja gospodarskog i financijskog stanja Grčke, eurozona priprema drugi paket pomoći, kombinirajući dodatne zajmove od 130 milijarda eura i brisanje dijela duga privatnih banaka (107 milijarda eura od 206), u zamjenu za nove mjere financijskog oporavka.

Taj plan, odobren u ožujku 2012. s predviđenim istekom krajem 2014., bit će produljen do 30. lipnja 2015. nakon izborne pobjede radikalne ljevice (Siriza) u siječnju 2015.

- 2012.

- lipanj: Koalicijska vlada desnice i ljevice je formirana i Atena donosi novi proračun za 2013. praćen mjerama štednje.

- 2014.

- travanj: Grčka se vraća na tržišta prvi put u četiri godine i krajem godine bilježi proračunski višak (ne računajući otplatu duga)

- 2015.

- 25. siječnja: Siriza, koju vodi Aleksis Cipras, pobjeđuje na parlamentarnim izborima obećavajući ponovno pregovaranje o programu pomoći i ukidanje mjera štednje zbog kojih je BDP pao 25 posto a četvrtina stanovništva je nezaposlena.

- 20. veljače: Dogovor Grčke i vjerovnika o produljenju pomoći do 30. lipnja. Atena obećava donijeti mjere kako bi dobila zadnju ratu drugog paketa.

- 30. lipnja: Grčka ne uspijeva platiti MMF-u 1,5 milijarda eura.

- 5. srpnja: Grci na referendumu (sa 61,31 posto) odbacuju prijedloge vjerovnika.

- 7. srpnja: Eurozona traži vjerodostojne reforme ne bi li spriječila izlazak zemlje iz eurozone.

- 9. srpnja: Atena se obvezuje da će prihvatiti glavninu prijedloga vjerovnika kako bi ih pridobila da joj produlje pomoć i spriječe "Grexit".

- 13. srpnja: Nakon teških pregovora u prigodi summita predsjednika država i vlada, eurozona načelno pristaje na treći paket pomoći Grčkoj.

- noć 15. i 22. srpnja: Grčki parlament prihvaća radikalne reforme koje su tražili vjerovnici, premda Ciprasov tabor napušta tridesetak ljudi.

-11. kolovoza: Atena i vjerovnici postižu konačan dogovor o trećem paketu pomoći "oko 85 milijarda eura", objavljuju grčki čelnici.

- 14. kolovoza: Grčki parlament prihvaća treći paket pomoći, uglavnom zahvaljujući glasovima oporbe. Četrdesetak Sirizinih zastupnika ne slijedi Ciprasa pa njegova parlamentarna većina pada na 119 zastupnika od 300.

Tijekom večeri ministri financija eurozone odobravaju treći paket u maksimalnom iznosu od 86 milijarda eura.

- 20. kolovoza: Cipras podnosi ostavku i poziva na prijevremene parlamentarne izbore. Grčka glasila pišu da je sklon održavanju izbora 20. rujna.

Istog dana Grčka je ESB-u vratila 3,4 milijarde eura koje mu je dugovala, pošto je eurozona dan ranije deblokirala ratu pomoći od 23 milijarde eura.