Kupovine u BiH prošlost za dobar dio državljana Hrvatske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trgovcima i ugostiteljima u BiH pozicioniranim u gradovima bliskim hrvatskoj granici pazar će od ove godine biti siromašniji za milijun, a vrlo moguće je i desetine milijuna maraka.

Naime, od početka ove godine oni koji žive u pograničnim dijelovima Hrvatske u tu državu iz BiH dnevno mogu prenijeti robu vrijednu tek do 300 kuna (oko 77 maraka) ako ne žele platiti dažbine, odnosno carinu.

To pravilo vrijedi za još nekoliko kategorija građana, odnosno za radnike na granici ili u pograničnom području, te posade vozila u transportu između susjednih trećih zemalja (gdje spada i BiH) i Hrvatske, tokom putovanja u obavljanju svog posla.

U praksi to znači da će stanovnici susjedne zemlje znatno manje kupovati u BiH, ali nova pravila teško će pasti i našim ugostiteljima, jer su gosti iz Hrvatske, kad bi došli kod nas da pazare, navraćali i u restorane i kafiće.

Koliki je to, istovremeno, udar za one koji su u bh. gradovima, uglavnom bliskim susjednoj državi, naučili kupovati namještaj, kućne uređaje, odnosno bijelu tehniku, ali i hranu, te sličnu robu, najbolje pokazuju brojke.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tijekom prošle godine, kada su putovanja i prelasci granica zbog mjera prouzrokovanih virusom korona svedeni na minimum, strani državljani su podnijeli ukupno 226.440 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 9,5 milijuna KM.

"Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani 2020. godine kupili i iznijeli iz BiH iznosi 65,5 milijuna KM", rečeno je za "Nezavisne novine" iz UNO BiH.

Međutim, logično, zbog pandemije broj zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a se prepolovio u odnosu na godinu ranije.

"Tijekom 2019. godine strani državljani su podnijeli ukupno 438.763 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 19,5 milijuna KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u 2019. kupili i iznijeli iz BiH iznosi 134,3 milijuna KM", kazali su iz UNO BiH.

Najvećim dijelom se radi o robi široke potrošnje za domaćinstva, tekstilu i tekstilnim proizvodima. Lako je zaključiti da su građani Hrvatske, pa nakon toga Srbije, bili najznačajniji kupci u BiH.

"Kad su u pitanju granični prelazi na kojima su najviše podnosili zahtjeve za ovjeru istupanja robe iz BiH, a koje su podnosili strani državljani, svakako možemo istaći granične prelaze Orašje, Izačić, Hukića Brdo, Gradiška, Brčko, Šamac, Uvac, Ivanjica, Gorica...", precizirali su iz UNO BiH.

Da će novonastala situacija i te kako pogoditi trgovce i ugostitelje u gradu na Trebišnici, potvrđuje nam Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana "Oaza" Trebinje.

"Što se tiče pograničnog područja, Trebinje je najzanimljiviji grad za kupovinu, jer ovdje kupuju i stanovnici Hrvatske i Crne Gore. Prije pandemije jako puno ljudi je dolazilo, jer su ovdje mnogo niže cijene nego kod njih, a drugo, imaju mogućnost povrata PDV-a. Primjera radi, samo od povrata PDV-a mogli su da napune rezervoar goriva i još odu na ručak", navela je Ilijićeva za "Nezavisne novine".

Kako je dodala, nakon uvođenja novih pravila i ne vidi se svrha dolaska stanovnika Hrvatske u Trebinje, osim ako je u pitanju posjeta rodbini ili prijateljima.

"Oni ovdje nisu pazarili 70 ili 100 maraka, već su iznosi bili mnogo veći. Znala sam se zadesiti kad bi kupovali. To je kupovina na veliko. Kupovali su u većim trgovinskim objektima od hrane, preko tekstilnih proizvoda do bijele tehnike. Onda bi navratili na pijacu, kupili sir, zeleniš. Također, kupovali bi i meso. Ovo je ogroman udar na sve trgovce, ali i na ugostitelje. Događalo se da niste mogli naći slobodno mjesto u restoranu", pojasnila je Ilijićeva, prenose Nezavisne.