Livno: Zbog iseljavanja neke općine će imati samo po stotinjak stanovnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ukoliko se ne zaustavi iseljavanje stanovništva, pojedine općine u Livanjskoj županiji, umjesto na tisuće, brojat će tek na stotine stanovnika, upozorio je Draško Dalić, premijer Hercegbosanskežupanije, tijekom današnje posjete Melike Mahmutbegović, potpredsjednice FBiH, javlja agencija Anadolija.

"To je posebno prisutno u općini Bosansko Grahovo gdje uglavnom ostaju stariji i nemoćni ljudi. Odlazak mladih otežava situaciju. Odlaze obrazovani, mladi ljudi u najboljoj životnoj dobi od 25 do 40 godina", upozorio je Dalić.

Istaknuo je kako su uz pomoć Crvenog križa BiH te financijsku pomoć UNDP-a osnovana četiri mobilna tima u općinama Bosansko Grahovo, Kupres, Glamoč i Drvar, koji pomažu starijim stanovnicima, od cijepanja drva do nabavke hrane. Ali, i taj projekt, rekao je Dalić, će biti ugrožen ukoliko se ne osigura 150.000 KM za njihovo funkcioniranje u sljedećoj godini.

"Jednako smo udaljeni od Sarajeva, Mostara i Banja Luke kada su u pitanju naše potrebe. Svako nas zaobilazi. Mi smo u potpunoj izolaciji, odnosno u nekom smo svojevrsnom džepu", rekao je Dalić.

Prometna izolacija

Naveo je kako je Hercegbosanska županija  izostavljena iz strategija prometne infrastrukture FBiH i BiH. Rekao je kako bi izgradnja autoceste Banja Luka - Glamoč - Livno - Split osigurala razvoj, ali da za to nije bilo sluha. Isto je i s brzom cestom Mostar - Široki Brijeg, koja se završava u Grudama, umjesto da se nastavi k Posušju, Tomislavgradu, Livnu te dalje prema Bosanskom Grahovu i Bosanskom Petrovcu.

Dalić je podsjetio kako ta županija raspolaže s 1.000 četvornih kilometara šume te 1.500 kilometara četvornih poljoprivrednog zemljišta. U planu je izgradnja 15 vjetroelektrana od kojih je deset pred izdavanjem dozvole, tri hidroelektrane, te jedne termoelektrane s obzirom na to da ova županija ima oko milijardu tona zaliha uglja.

Premijer Hercegbosanske županije najavio je da je Vlada FBiH u svom Akcijskom planu Reformske agende zacrtala da tijekom 2017. i 2018. godine riješi presudu Ustavnog suda FBiH iz 1998. godine u smislu otklanjanja neustavnog naziva županije , te grba i zastave. 

Problem bosanskog jezika

Istaknut je i problem nemogućnosti korištenja bosanskog jezika, te izučavanja nastave prema bosanskom nastavnom planu i programu.

Zakon o udžbenicima za srednje i osnovne škole nije implementiran u skladu s odlukom Ustavnog suda FBiH, zbog čega je na novi prijedlog rješenja tog problema ponovno uložen zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog i srpskog naroda.

"Smatram da svako treba da govori jezikom kojim želi. Sve ostalo je diskriminacija. Meni to nikada nije niti će smetati, kako će tko i kojim jezikom govoriti", rekao je Dalić.

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović navela je kako je nužno da se otkloni nedostatak u ustavu ove županije te da se ispravi nepravda po kojoj je definirano da umjesto naziva bosanski, stoji "jezik naroda".

"Nužno je učiniti sve kako bi se zaustavio odlazak ljudi iz cijele BiH. Problem je što odlaze i ljudi koji imaju posao. To je uglavnom zbog apatije ljudi. Nije dobro da obrazovane, mlade ljude gubimo", rekla je Mahmutbegović.