Malinari neće biti zadovoljni bez europske cijene

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izaslanstvo Udruge ''Zajedno za bh. malinu'' s predstavnicima Asocijacije malinara Srbije potpisala je predugovor o budućoj suradnji dviju asocijacija, potvrdio je Feni predsjednik bh. asocijacije Edin Mameldžija.

Sastanak je održan u Srbiji, u općini Arilje, a cilj je bio usuglašavanje zajedničkog djelovanja dviju asocijacija.

"Trenutna cijena maline u Srbiji je od 150 do 164 dinara po kilogramu. U postotcima, oko 30 posto malinara Srbije prodaje malinu po toj cijeni. Razlog je jednostavan, ljudi nemaju para, a imaju dugovanja za đubriva, zaštitu, berače. Ostali malinari neće da čuju za tu cijenu i jasnog su stava da malinu ne daju ispod europske cijene griza za tekuću sezonu a to je 1,83 eura'', rekao je Mameldžija govoreći o situaciji u kojoj se nalaze malinari u susjednoj državi.

Zadovoljan je zbog suradnje s kolegama iz Srbije koji imaju veliko iskustvo u malinarstvu, i smatra da njihov dugogodišnji rad može koristiti bh. proizvođačima te da se brojne metode mogu prepisati i koristiti.

"Hvala našim vlastima u pojedinim županijama koje su postavile minimalnu osiguranu cijenu od 2,5 KM s tendencijom rasta, ali mi nećemo biti zadovoljni dok ne dostignemo europsku cijenu griza koja je 1,83 eura. To je neki standard i njima i nama pa kada je dobra godina svi profitiramo, a kada je loša onda ćemo se svi malo strpiti", naveo je Mameldžija.

Predstavnici proizvođača malina u Srbiji, hladnjačara, te vlasti te države borave u Poljskoj da bi utvrdili cijene tog voća i uporedili ih s cijenama u Srbiji.

Odlazak u Poljsku je rezultat zajedničkog dogovora proizvođača, hladnjačara i predstavnika države da bi se utvrdilo točno stanje na tržištu malina u Poljskoj, koja je, osim Srbije, jedan od najvećih proizvođača tog voća.

Proizvođači maline u Srbiji od otkupljivača zahtijevaju otkupnu cijenu od 1,83 eura ili 220 dinara za kilogram, dok je trenutna cijena koju nude otkupljivači u toj zemlji 130-140 dinara.

BiH s proizvodnjom malina većom od 20.000 tona je na osmom mjestu proizvođača u svijetu i sa 6,7 posto sudjeluje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji malina.

S tim udjelom u svjetskom tržištu, BiH je država koja preuzima cijene od drugih, kako kupovne tako i prodajne. Najveći bh. konkurenti su Poljska s više od 100.000 tona i Srbija s proizvodnjom iznad 80.0000 tona godišnje proizvodnje, a navedeni podaci se odnose na proizvodnju iz prethodnih godina.