Manjkavost pravilnika: Bh. gospodarstvo oštećeno za više od milijardu maraka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog manjkavosti Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, BiH je za 10 godina, koliko je on u primjeni, izgubila oko 300 milijuna maraka. Procjene su da je bh. gospodarstvo oštećeno za više od milijardu maraka.

Značajan dio tog novca odnosi se na poreze koji naši prijevoznici plaćaju u inozemstvu, dok BiH strane prijevoznike ne oporezuje, niti im naplaćuje bilo kakvu naknadu za korištenje bh. puteva, javlja Federalna.ba.

Bh. prijevoznici podređeni su u odnosu na strane. Objašnjava Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prijevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS-a: «Prijevoznik iz BiH koji uvozi u Mađarsku - na samoj granici dužan je da ode na jedan automat i tu točno mora da ukuca sve i jedan grad kroz koji će proći i da se drži te maršrute».

Svaki pedalj korištenja puteva u većem dijelu Europe mora se platiti.Kako to izgleda u praksi, na primjeru srednje skupe opcije - poput prijevoza za Nizozemsku i nazad - pojašnjava autoprijevoznik Jovo Cvijić. Tvrdi da će samo u jednom smjeru platiti 1.500 maraka putarine, a stranac u BiH možda neće ništa: «Strano vozilo kada dođe u BiH - bilo putničko, bilo teretno - ne plati ništa osim ako ne zaobiđe ove dionice autoputa».

A pokušaja da se izmijeni sporni Pravilnik bilo je i ranije, no za to nije bilo podrške onih koji su sve trebali i usvojiti - Upravnog odbora UNO-a BiH. U izradi je novi, ističe Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a BiH: «U taj novi prijedlog već smo uključili i obavezu da strani prijevoznici plaćaju PDV kada ulaze u BiH, i to opet na identičan način - dakle, da osnovica bude upravo broj prijeđenih kilometara i broj putnika koje prevoze. Kada i novi zakon i pravilnik budu na snazi, očekujemo da će konačno biti ispunjeni i ovi uvjeti».

Ova situacija koštala je i državu i gospodarstvenike. Milijuni maraka su, između ostalog, mogli biti utrošeni na sanaciju i održavanje postojećih, ali i pravljenje novih puteva.

«To su sredstva kojima smo mogli financirati 5.000 radnih mjesta. Dva puta je on veći od duga koji imaju entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i 4 puta veći od dugova oba fonda za MIO», navodi Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Bh. autoprijevoznici ukazuju i na druge namete zbog kojih su u podređenom položaju.

Kako kaže Grbić, registracije jednog tegljača u BiH košta 1.950 maraka - registracija istog takvog kamiona u Sloveniji ili Srbiji je 150 eura.

Upravo zbog toga bh. autoprijevoznici traže uvođenje PDV-a, vinjete ili drugog oblika naknade stranim prijevoznicima za korištenje naših puteva jer bi ubiranjem tog novca država, između ostalog, bila u mogućnosti i smanjiti cijenu registracije domaćim prijevoznicima te ih konačno dovesti u ravnopravan položaj na tržištu.