Mi smo narod koji ne prepoznaje svoje mogućnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako BiH posjeduje odlične uvjete za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije, čemu se posljednjih godina veoma teži, najveći izvoz se ipak bilježi u sektorima metalske, mašinske i drvne industrije, pišu nezavisne novine.

Tako se, prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, među prvih 20 izvoznih proizvoda iz BiH ne nalazi nijedan prehrambeni, dok pojedinačno promatrano dominiraju sjedišta, aluminijum, obuća s đonovima, struja, rezana građa, naftna ulja, namještaj, te dijelovi o pribor za motorna vozila.

Međutim, promatrajući strukturu uvoznih proizvoda, uočljivo je da su se, pored onih dominantnih iz oblasti mineralnih proizvoda, mašinske i tekstilne industrije, među top 20 uvoznih proizvoda našli i pšenica, čokolada, razni prehrambeni proizvodi, kruh, peciva, kolači i pivo.

Uvozno se može nadomjestiti domaćim

Ono što je posebo poražavajuće, a na šta upozoravaju i stručnjaci iz ove oblasti, je činjenica da se većina tih uvoznih prehrambenih proizvoda može nadomjestiti domaćim, ali po tom pitanju još ništa nije urađeno.

U VTK BiH rekli su da je, u posljednje tri godine, primjetno da su glavni izvozni proizvodi BiH proizvodi metalske industrije s nižim stupnjem obrade, dijelovi za mašinsku industriju, mineralni proizvodi, proizvodi od drveta, kao i pojedini proizvodi kemijske industrije.

Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, iz VTK BiH su rekli da je primjetno da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti, poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, te vozila, ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla - nafta i naftni derivati, najznačajniji proizvodi u uvozu BiH.

"Pored ovih, BiH uvozi i veliki broj najrazličitijih proizvoda za široku potrošnju, posebno prehrambenih, hemijskih, za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima", naveli su iz STK BiH, u svom najnovijem biltenu "Infokom" i dodali da, uprkos toj činjenici, spoljnotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci, pišu Nezavisne.

Neiskorišten potencijal

Kada su u pitanju sektori poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH, iz VTK BiH ističu da se oni odlikuju velikim nesrazmjerom potencijala i ostvarenih rezultata poslovanja. Naime, oni su stava da, iako BiH raspolaže izvanrednim klimatskim i drugim uvjetima za razvoj proizvodnje različitih oblika poljoprivredne proizvodnje i značajnim kapacitetima prehrambene industrije, ovaj sektor je suočen s brojnim i dugotrajnim problemima. To potkrepljuju činjenicama da su velika područja plodnog zemljišta godinama neobrađena, da je stočni fond nedovoljan i za zadovoljenje minimalnih potreba prerađivačkih kapaciteta i potrošnje.

Među ključnim problemima opšteg karaktera, ekonomski stručnjaci su izdvojili probleme financiranja i osiguranja obrtnog kapitala, nedovoljne ili nepostojeće podsticaje za proizvodnju i izvoz, te prekomjeran uvoz i nelojalnu konkurenciju na domaćem tržištu. Pored toga, tu je i sporost preuzimanja i implementacije propisa EU, neusklađenost propisa na entitetskom nivou, (ne)formiranje institucionalne infrastrukture, sporost implementacije mjera iz "mape puta" i nedovoljna kontrola inspekcijskih tijela, posebno uvoznih proizvoda.

Narod ne prepoznaje mogućnosti

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je očigledno situacija takva da smo mi narod koji ne prepoznaje svoje mogućnosti.

"Razlog tome je u činjenici da od poljoprivrede ili u vezi s poljoprivredom imamo značajan broj obitelji koje se oslanjaju praktično na nabavku hrane na taj način. S druge strane, ne radimo apsolutno ništa na podršci programima proizvodnje u poljoprivredi", rekao je Pavlović i dodao da za proizvodnju u poljoprivredi imamo potencijal, ljude i zemlju.

Iz tog razloga je, kako je kazao, nevjerovatno da nijedno od domaćih ministarstava poljoprivrede ne prepoznaje mogućnosat i potrebu samozapošljavanja malih nekomercijalnih domaćinstava i njihovo pretvaranje u komercijalne proizvače, koji bi kroz lanac snabdijevanja bili povezani s prerađivačkim kapacitetima. On je istaknuo da prodaja poljoprivrednih proizvoda uopće nije upitna kada su u pitanju zemlje regiona, pa čak i EU, u koje izvozimo samo med, sirovu kožu i ribu.