Kome idu poticaji: Ministarstvo gospodarstva HNŽ svjesno ubija zanate u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tradicionalni zanati dio su kulturnog nasljeđa grada Mostara, ali tradiciju staru nekoliko stoljeća, sudeći prema poticajima koje daje Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko neretvanske županije, izgleda nije nikome u interesu očuvati.

Mostarske kujundžije, kandžije, kovači i druge stare zanatlije svake godine nađu se u nemilosrdnoj borbi za poticajima s radnjama punih uvezenih suvenira i majica s natpisima, a koje se, po tvrdnjama mostarskih zanatlija, redovno nalaze na županijskim listama dobitnika.

Od 66 samo dva

Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a svake godine privatnim poduzećima i poduzetnicima daje milijune bespovratnih sredstava u vidu poticaja za sufinanciranje. Prošle godine za ovu stavku iz proračuna je izdvojeno više od milijun KM. 120.000,00 KM za sufinanciranje poduzetnika početnika, za tehnološki razvitak 860.000 KM te 120 000 KM za poticaj obrtima, starim i tradicionalnim.

Od 66 prijavljenih obrta s područja Hercegovačko-neretvanske županije poticaj za 2021. dobila su samo dva tradicionalna obrta iz Starog grada - slikar i kujundžija.

Inače, kao tradicionalni i stari obrt ovo ministarstvo je 2010. godine definiralo listu kojom se utvrđuje koji su to zanati koji spadaju u ovu oblast. Prema toj definiciji, to su ''obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeće u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada''.

Izvagati prioritete

''Je li problem što nam u Starom gradu nestaje kujundžija i kandžija? Oni nažalost zatvaraju svoje radnje. Prije dvije godine jedan kujundžija je zatvorio svoju radnju, nakon korone jednostavno nije više mogao opstati. Shvaćamo, treba poticati i ostale obrte, ali smatramo da bi trebalo izvagati što je prioritet'', objašnjavaju za Bljesak.info mostarske zanatlije.

Od Ministarstva gospodarstva HNŽ tražili su da se u posebnu kategoriju izdvoje zanatlije od običnih obrta, no nisu naišli na razumijevanje.

''Oglušili su se na naš zahtjev, i ove godine objavljen je natječaj za dodjelu poticaja i svi se nalazimo u istoj konkurenciji, mi zanatlije i ostali obrti. Ovakvom dodjelom poticaja samo se potiče izumiranje starih zanata jer se podržavaju ljudi koji prodaju uvezenu mašinsku proizvedenu robu koja nema ništa s našom tradicijom i našom kulturom'', objašnjavaju.

Neće Mostar propasti

Stare zanate, bez obzora što je praktična potreba za njima izumrla, važno je očuvati, smatra i Tomislav Majić, predstavnik Udruge poduzetnika Link. Kako bismo očuvali ovu tradiciju, ističe potrebno je, da država ove stare zanate rastereti svih davanja osim doprinosa za plaće.

''To je na neki način povijesna priča ovih krajeva. Ne samo da ih očuvamo nego ih trebamo prenijeti i na nove generacije, obučiti mlade ljude. Sve države koje imalo drže do sebe posebno tretiraju te specijalnosti koje su se nekada radile. U Mostaru se starim zanatima bavi nekih dvadeset do trideset ljudi. Neće Mostar propasti ako se njih oslobodi svih davanja, samo ćemo sačuvati naše tradicionalne stare zanate'', kazao je.

Sumnja u transparentnost

U razgovoru sa zanatlijama iz Starog grada stječe se dojam da itekako sumnjaju u transparentnost Ministarstva gospodarstva HNŽ kada je riječ o dodijeli poticaja. Upozoravaju, nejasni su kriteriji bodovanja i razlozi odbijanja.

''Točan razlog zašto netko od nas nije dobio poticaj od Ministarstva gospodarstva HNŽ ne znamo. Ne znamo ni po kojim kriterijima je netko dobio ove poticaje. Na popisu objave samo imena dobitnika poticaja i broj bodova, nekada samo iznos koji dobiju, a nekada ni jedno od to dvoje, samo imena dobitnika, objašnjavaju.

Problem je i izjava u kojoj je potrebno navesti sve poticaje koje su, i u kojem iznosu, dobili u zadnje tri godine. Sumnjaju da mnogi koji se prijavljuj za dodjelu poticaja ne upisuj istinite podatke jer, iako bi prednost trebali imati oni koji nisu primali nikakve poticaje, na županijskoj listi dobitnika pojavljuju se oni koji su te poticaje dobili i godinu ranije.

''Ili su lažno popunili te izjave pri predaji, ili ministar i komisija to ignoriraju'', ističu.

Sporni su također i podaci dobitnika poticaja zadnjih godina koji se (ne)nalaze na stranicama ovoga ministarstva.

''Podatke o dobitnicima poticaja Ministarstvo gospodarstva HNŽ uvijek imamo samo za zadnje dvije godine. Mjesecima smo tražili podatke prijašnjih godina, ali to se ne vidi, oni se na stranicama skidaju, ostaju samo podaci za zadnje dvije godine'', objašnjavaju.

Ističu, puno više bi se saznalo kada bi dobili podatke zadnjih deset godina, ali vjeruju kako bi to mogli dobiti jedino da angažiraju odvjetnika koji bi pravnim putem to zatražio od Ministarstva.

No ostaju problem i radnje koje su, kako navode, registrirane kao tradicionalni obrti dok prodaju isključivo uvezenu robu - od suvenira, torbi do majica s natpisima. Unatoč tome, upozoravaju, mnoge od takvih radnji u samoj staroj jezgri Mostara redovno primaju poticaje županijskog ministarstva, a nerijetko i s federalne razine.

''Nema nikakve inspekcijske kontrole. Svatko tko prođe Starim gradom može vidjeti koje radnje što prodaju, može uzeti podatke o poticajima i vidjeti tko ih je dobi, ali to očito nikome nije u interesu'', ističu.

''Nikada nije ni bilo transparentno''

Kad je riječ o podjeli poticaja privatnim poduzećima i poduzetnicima u Hercegovačko neretvanskoj županiji ranijih godina i Tomislav Majić smatra kako ono ''nikada nije ni bilo transparentno'', što više, ''iz razloga netransparentnosti u podjeli poticaja raznim divljim organizacijama i obrtima s ovim ministarstvom prije neke četiri godine Udruga poduzetnika Link prekinula je poslovne odnose''.

''Zna se da je ovaj ministar svojoj sestri dvije godine za redom davao subvencije po 64 tisuće KM za pokretanje obrta, ne treba dalje pričati o transparentnosti ministra i njegovoga ministarstva, a samim time i dodijele poticaja. Tu treba Tužiteljstvo da radi svoj posao, to su sramotna događanja'', kazao je za Bljesak.info Majić.

'Evo, bit ću dobra i tebi''

Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko neretvanska županije objavilo javni poziv za odabir korisnika sredstava s pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima'' za 2022. godinu. Rok za prijavu, za razliku od ranijih godina, smanjen je na 15 dana što je prekratko s obzirom na brzinu kojom službe rade.

''Prekjučer sam prisustvovao sređivanju ubrzanog izdavanja dokumenata čovjeku koji je predao isti taj dan dok su u isto vrijeme poslali kući ženu koja je predala dokumentaciju prije tri dana, a meni koji sam predao prije šest dana rekli da dođem po isto sutra. Kada sam rekao da je uredu tako, nemam vezu kao taj kojemu sređuju, onda mi je rekla 'dobro, evo, bit ću dobra i tebi, odmah ću srediti''', objašnjava nam jedan zanatlija dodajući kako se na stolu nalazilo stotine zahtjeva za koje vjeruje da se mnogi neće stići ni pregledati.

Kada ne dobiješ par godina jednostavno odustaneš

Uz zadnja enormna poskupljenja bakra mnogi od zanatlija u Starom gradu suočeni su s pitanjem opstanka i veliku nadu predaju upravo ovogodišnjim poticajima. Hoće li ih dobiti, ovisit će ipak o transparentnosti provedbe ovog javnog poziva od strane samoga ministarstva.

Oni koje je ministarstvo još odavno iznevjerilo uzdaju se u posjetitelje i ljubitelje starina jer ''kada poticaje ne dobiješ par godina jednostavno odustaneš od potraživanja''.