Mitovi o njemačkim mirovinama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Statistike su (relativno) pouzdane i egzaktne, iz statistika se, međutim, ne mogu uvijek izvući i egzaktni zaključci. Barem ne "na prvu loptu". To je slučaj i sa statistikama o visini njemačkih mirovina, piše Deutche Welle.

Prema aktualnim statistikama Njemačkog mirovinskog osiguranja "standardna" mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosi oko 1.200 eura. Zvuči sasvim pristojno. Pogotovo u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama. Ali stručnjaci upozoravaju da se radi o prosječnoj mirovini "virtualnog" umirovljenika ("Eckrentner") koji ima 45 godina radnoga staža, koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu i koji je zarađivao prosječnu njemačku plaću (trenutno oko 2.700 eura). Ali koliko ima onih koji su zarađivali i zarađuju manje od prosjeka? I koliko ima onih koji nisu radili 45 godina?

U stvarnosti, a to onda potvrđuju i statistike kad se one malo podrobnije promotre i izanaliziraju, umirovljenici u prosjeku u Njemačkoj dobivaju mirovine od oko 800 eura. A granica siromaštva, koja se za svaku zemlju definira drugačije (minimalno prihvatljivi standard života) i izračunava po formuli 60 posto od medijana nacionalnog raspoloživog dohotka (ne prosječne plaće!), u Njemačkoj je za domaćinstvo s jednom osobom bez djece oko 900 eura, za par bez djece oko 1.300 eura.

Primjera i usporedbe radi - za par s dvoje djece maloljetne dobi ta granica se penje na iznos između 1.900 i 2.000 eura. Na brojnim portalima raznorazne udruge upozoravaju stoga njemačke građane da se ne daju zavarati brojkama koje na prvi pogled ne izgledaju loše. Formula izračuna mirovina je, naime, vrlo složena i informacija o visina mirovine na koju može računati pojedinac u Njemačkoj pouzdana je samo onda ako je nastala prema izračunu Njemačkog mirovinskog osiguranja. A, naravno, i onda se radi o prognozama, a ne o konačnoj informaciji. Jer nitko vam ne može garantirati da u budućnosti nećete ostati bez posla ili da ćete zarađivati kao što ste zarađivali do trenutka u kojemu je nastala prognoza.

Puno govore i podaci koji ukazuju na odnos prosječnih mirovina i prosječnih plaća, kao i visina doprinosa koji se uplaćuju u državni mirovinski fond. A oni pokazuju da prosječne mirovine ni blizu ne rastu jednako kao prosječna primanja. Ali zato raste visina doprinosa. To proizlazi, između ostaloga, iz demografskog problema Njemačke - sve je manje mladih koji rade i uplaćuju doprinose, a sve više starih koji primaju mirovine. Osim toga, i raskorak između onih koji puno zarađuju i onih koji malo zarađuju je sve veći pa prosječne vrijednosti malo govore o stvarnom stanju stvari. I on će, prema prognozama, i u budućnosti rasti. Pritom treba reći da se iz jednog aktualnog izvještaja o osiguranju egzistencije u starosti vidi da mnogi umirovljenici zarađuju "sa strane", jer je prosječni neto-dohodak parova iznad 65 godina oko 2.500 eura, a njihovih vršnjaka koji žive kao samci između 1.400 i 1.600 eura.

Strah od siromaštva u starosti je, inače, tema o kojoj se u posljednje vrijeme jako puno govori. Razlog tome su prognoze za budućnost i statistike koje govore da u posljednjih deset godina broj siromašnih među starijom populacijom raste puno brže nego u drugim populacijskim grupama. U jednom nedavno objavljenom izvještaju europske statističke agencije Eurostat navodi se da je trenutno 5,6 milijuna ljudi u Njemačkoj starijih od 55 godina ugroženo od siromaštva i socijalne izolacije (20,9 % pripadnika ove dobne skupine), dok je 2004. takvih bilo 4,5 milijuna. Radi se, naravno, o relativnom siromaštvu. Ali i ono je relativno: jer dok je situacija u nekim drugim europskim zemljama puno bolja nego u Njemačkoj, na primjer, u Norveškoj gdje siromaštvo prijeti vrlo malom postotku osoba starijih od 55 godina (9,3 %) ili u Nizozemskoj (11,3 %), u nekim drugim zemljama je situacija još puno, puno gora. U Rumunjskoj opasnost od siromaštva pogađa 44,2 posto pripadnike ove starosne grupe, u Litvi 37,1 posto.