Mladi pokreću projekt Prosperitetna Hercegovina i najavljuju promjene na bolje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Upoznavanjem i zajedničkom suradnjom planiramo oformiti neprofitnu udrugu Prosperitetna Hercegovina i s vremenom učiniti što je moguće više dobra za sve stanovnike Hercegovine. Pozivamo sve zainteresirane s istim ciljevima da nam se jave, ističu članovi buduće neprofitne udruge Prosperitetna Hercegovina.

U nastavku pročitatje njihov autorski tekst o Hercegovini objavljen u časopisu ''Moj kamen''.

---

HERCEGOVINA – Uskoro zemlja prosperiteta !?

U određenim godinama života djeca se počinju upoznavati sa malo ''otmjenijim'' riječima, obično su to riječi koje vuku korijene iz nekih drugih jezika, riječi koje se mogu čuti od strane učenih ljudi i stručnjaka u raznim emisijama na televizijskim programima.

Mnoge takve riječi djeci privuku pažnju pa obično pitaju svoje očeve značenje tih riječi. Veliki dio ih odmah pada u zaborav ali se opet događa da pojedine pobude zanimanje i ostanu zapamćene. Jedna od takvih je i riječ ''prosperitet''.

Što znači prosperitet, upitat će školarac svog oca. Odgovori će varirati od: ''To ti je sine drugo ime za Njemačku''  do ''To ti je sine ono što je bilo prije 40 godina u Jugoslaviji kada nije nedostajalo posla i novca''. Odgovori će uglavnom asocirati na jedan ugodni period u životu popraćen obilnim materijalnim dobrima.

Prosperitet je proces koji opisuje optimistično razdoblje društva u fazi ubrzanog ekonomskog rasta čiji vrhunac označava blagostanje.

Što je potrebno za ostvarivanje prosperiteta u pojedinoj zemlji? Potrebno je mnogo faktora povezanih u jednu jaku cjelinu koja će zemlju snažno gurati naprijed. Među tim faktorima ubrajamo resurse kao jedan od važnijih, kako prirodne tako i ljudske resurse.

Hercegovina obiluje mnogim prirodnim resursima, a nije ni za zanemariti ljudski resurs odnosno veliki broj ljudi koji slove za vješte ljude sa velikim sposobnostima napredovanja u poduzetništvu sa i bez značajnog obrazovanja što zorno prikazuje podatak da je u više hercegovačkih općina odnos poduzetnika i broja stanovnika veći od 25 pa u pojedinim i preko 30 na samo 1000 stanovnika.  

SAVRŠENI UVJETI ZA POLJOPRIVREDU:

Za prosperitet je od velikog značaja jačanje proizvodnje a samim time i investiranje u gospodarstvene grane koje imaju potencijal za ostvarivanje kvota velikog kapaciteta. Kroz povijest je Hercegovina bila snažni proizvođač u mnogim granama gospodarstva tako da se možemo osloniti na iskustvo i izvući pouke iz prošlosti.

Jedna od takvih grana je zasigurno i poljoprivreda. Hercegovina obuhvaća relativno mali prostor, no bez obzira na to kroz nju djeluju različite klime i mikroklime koje omogućavaju na specifičnim mjestima veliki prinos određenih sorti koje odlikuje iznimna kvaliteta.

Vinska industrija je od davnina razvijena i njezin potencijal je daleko veći od trenutno korištenog. Područja oko Čapljine, Čitluka, Stoca i Mostara su kao stvorena za nasade vinove loze te se treba zalagati za ostvarivanje sve većih proizvodnih kapaciteta i raditi na jačanju prepoznatljivosti Žilavke i Blatine kao izvornih hercegovačkih bisera vinarske industrije u svijetu. Poseban ponos hercegovačke vinarske industrije su jedinstveni kameni vinogradi koji nemaju konkurenciju u svijetu.

Hercegovina nudi mogućnost za uspijevanje mnogih voćnih sorti pa su mnoga hercegovačka polja prekrivena nasadima breskvi, krušaka, marelica, šljiva, višanja, jabuka, jagoda, lubenica, dinja i slično.

Zahvaljujući pogodnim klimatskim preduvjetima, Hercegovina je poznata i po sočnim trešnjama koje sazrijevaju ranije od ostalih krajeva omogućavajući proizvođačima na taj način izrazitu konkurentnost na tržištu. Mnogi ljudi su to prepoznali pa je potražnja za sadnicama trešnje ove godine u velikom zamahu.

Kad je u pitanju povrće, Hercegovci se opet ne mogu požaliti na nepovoljne uvjete, jer činjenica da je Hercegovina najveća baza povrća u Bosni i Hercegovini nije izmišljena te ovo područje svakako ima svjetlu budućnost u proizvodnji povrća visoke kvalitete.

Krumpir, paprika, rajčica, krastavac, grah, patlidžan, kupus i razne vrste zelja, mahunarki, lukova ali i tikava nalaze svoje kupce unutar i izvan Hercegovine. Ni prisutnost masline nije zaobišla Hercegovinu tako da budućnosti ima i u proizvodnji visokokvalitetnog maslinovog ulja.

O perspektivi sadnje duhana i smilja Hercegovcima nije potrebno u tančine objašnjavati jer su već i djeca u osnovnoj školi dobro upoznata sa isplativosti i mogućnosti uspijevanja tih dviju sorti. Utjecajan faktor na putu do prosperiteta sigurno može biti i u drvnoj industriji.

Premda znana kao zemlja kamena i krša, Hercegovina ipak ima i ogromne količine kvalitetne šume koje se eksploatiraju i koje imaju sigurno tržište.

Uzimajući u pretpostavku da su zemljopisne granice sjeverne Hercegovine pod upitnikom, no dok se god stanovnici upitnih granica izjašnjavaju kao Hercegovci i imaju isti mentalitet onda također možemo spomenuti velike resurse šuma uz područje planina Čvrsnice i Vrana.

RUDNA BOGATSTVA I RASTUĆI TURIZAM:

Ni rudna bogatstva nisu zaobišla Hercegovinu tako da se i u toj grani vidi potencijal za potpomaganje ostvarivanja prosperiteta. Među rudnim bogatstvima prednjače općine Široki Brijeg i Posušje, jako poznate po eksploataciji boksita. Pored njih se ističe i istočna Hercegovina a posebice općina Gacko sa prisutnošću rude lignita.

Hercegovina ima veliku povijest u industrijskoj proizvodnji tako da su ovdje bile zastupljene vojna industrija, tekstilna industrija, metaloprerađivačka industrija, grafička industrija i mnoge druge koje i dan danas uspješno svladavaju regionalnu konkurenciju.

     
Iako bi neki neupućeni mogli lako pomisliti da Hercegovina nema konja za utrku iz područja tehnike, IT-a i računarstva, to nije ni približno tako. Uz brojne programerske tvrtke, poglavito iz Mostara, nezaobilazni su SPARK i Intera TP. Svi oni prate zadnje svjetske trendove na području novih tehnologija, a spomenuti dvojac nudi Start UP radionice i obuke  na područjima raznih programiranja, modeliranja, dizajniranja i projektnog menadžmenta, te uz to konstantno zapošljavanju poglavito mlade ljude u svojim pogonima i kod svojih partnera.

Veliki potencijal Hercegovine se nalazi i u sve brže rastućem turizmu. Jaka mogućnost u ostvarivanju prosperiteta Hercegovine leži u vjerskom turizmu, ljetnom turizmu sa fokusom na Neum pa etno turizmu koji je u velikom porastu ali i u seoskom turizmu.

Da mnogi vide također i istočnu Hercegovinu kao jaku turističku regiju u budućnosti jasno je prikazano zadnjih mjeseci kada je započet projekt ''Grad sunca'' u Trebinju koji teži ka zapošljavanju 1500 ljudi uz godišnje investicije od 20 milijuna eura do potpunog završetka projekta koji će na lokalitetu od čak 80 hektara sjedinjavati stazu za Formulu 1, veliki vodeni park, dvoranu sportova sa uključenim otvorenim terenima, spa centre te najluksuznije hotele za goste dubokog džepa a uz sve to i aerodrom što će biti još jedna poveznička točka turista sa Hercegovinom. 

Mnoge prirodne ljepote krase Hercegovinu i tu se krije izvanredna mogućnost za popularizacijom i privlačenjem velikog broja turista kroz pravo ulaganje i turističku kampanju. Štoviše, veći dio Hercegovine se nalazi na 'blaženom' zemljopisnom području tako da je kupanje u Jadranskom moru udaljeno samo sat do sat i pol vremena vožnje dok je s druge strane skijanje i popratna zimska idila udaljena jednakim vremenskim intervalom.

K tome svemu treba dodati i veliki plan povezivanja svih krajnjih dijelova Hercegovine sa njenom unutrašnjošću koji će se kroz sljedeće 4 godine realizirati preko izgradnje modernih cesta i autoputova čiju će izgradnju voditi većinski domaće tvrtke sa velikim iskustvom u projektiranju i graditeljstvu.

To je također jedan ogroman projekt koji će zaposliti više tisuća ljudi te ubrzati obrtanje novca na domaćem terenu što će sigurno imati dobar utjecaj na domaće gospodarstvo i životni standard.

NIJE BAŠ SVE TAKO BAJNO…

Mnogo je potencijala za prosperitet u Hercegovini te je zasigurno teško sve nabrojati, no da bi se došlo do prosperiteta zasigurno je potrebno biti dobro upoznat sa faktorima koje imaju tendenciju blokiranja istoga. Iako se mi, voditelji projekta ''Prosperitetna Hercegovina'' trudimo preko svog medija prenijeti što više pozitivnih vijesti te kvalitetno izložiti sve mogućnosti naše svima drage Hercegovine, korisno je i analizirati i secirati sve probleme koji koče prosperitet na razini potencijala koji Hercegovina ima.

Dapače, da bi probleme riješili i sve prepreke preskočili, ili ih sveli na minimum, potrebno je se itekako pozabaviti negativnim stvarima. Na njih nalazimo u gospodarstvu, poslovnoj klimi, povijesti, društveno-socijalnim prilikama, politici i mnogim drugim sferama sustava.  Ovom prilikom pokušat ćemo iz složenog sustava, kakav je Hercegovina, izložiti glavne probleme i kočione čimbenike sa kojima s Hercegovina sukobljava.

Možda bi bilo najbolje početi s nepovoljnim povijesnim okolnostima koje su izravno ili neizravno dovele Hercegovinu u današnje okolnosti i okvire. Ukratko, ona je ponajviše obilježena ratnim sukobima koji se i danas vuku kao mračna sjena prošlosti. Najznačajnija su svakako krvava osmanlijska osvajanja koja su ostavila duboki trag na društvu kao i drugi svjetski rat i razdoblje poslije njega.

Dok su II. sv. rat i komunizam desetkovali i raselili stanovništvo Hercegovine, Domovinski rat je postavio zadane granice i ostavio mnoga neriješena pitanja za Hercegovinu, unutar zajednice Bosne i Hercegovine. Spomenute granice unutar zajednice nisu nikada pravilno utvrđene, odnosno jesu ali ovisi koga pitate,  što je također nepovoljan čimbenik za bilo kakav strateški plan i program razvoja.

U takvoj prilici Hercegovina je nekako ostala između dvije vatre Zagreba i Sarajeva, pa i Beograda, gdje se ni kod jednih ni kod drugih nije mogla osjećati kao dobrodošla, osim kad su izbori naravno.  Gledajući širu sliku, možda su te prilike, iako u startu nepovoljne, razvile u kratkom vremenu čvrstog, samostalnog, ponosnog i poduzetnog Hercegovca koji je sposoban , kažu..., ''snaći se bilo gdje''.

Ni djelovanje međunarodne zajednice u BiH nije imalo stimulirajući učinak za Hercegovinu, te je svakako destabilizirajući faktor za veći napredak, pogotovo u vremenima velike šutnje Međunarodne zajednice nad sudbinom BiH nakon svih političkih boklada.

Nabrojimo samo slučaj Hercegovačke banke, Berrijeve amandmane,  nejednadžbu pet jednako trećina od sedamnaest, slučaj Željko Komšić, koeficijent 2 i mnoge druge. Svaki od njih je svakako priča za sebe i korak unazad za onakvu Hercegovinu kakvom je zamišljaju mnogi entuzijasti.

Za uspješno gospodarstvo potreba je pravna država i pravi okvir. Sina era et studio, pravne države, u punom smislu te riječi, na prostoru humske zemlje nema još od Austro-Ugarske monarhije, a ako pokušamo potegnuti dalje to je veliko Rimsko Carstvo.

Odnosno, naši trenutni zakoni su šuplji, odnosno podložni su različitim tumačenjima, a često puta je sama pravna procedura zamršena i komplicirana. Gdje nema zakona radi se naravno ''na crno'', velika boljka ekonomije u cjelini, gdje gube građani i država, a profitira mala skupina kriminalaca.

Zanimljiv je i stereotip Hercegovaca kao švercera i kriminalaca koji visoko kotira u spomenutim metropolama u tekstu, a popraćen je i neukusnim komentarima poput zaostalosti i spominjanjem sela u negativnom kontekstu. Ne treba naglašavati da takvi komentari, kao i uvijek,djeluju kontraproduktivno, a teško je ne spomenuti hipokriziju onda kada Hercegovac nešto postigne ili za jedne ili za druge.

Najslavnija autosugestivna fraza ''svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem'', koju je smislio otac pozitivnog razmišljanja, francuski psiholog Emile Coue prije stotinjak godina bi svakako dobro došla Hercegovcima. Iako Hercegovina ima na pretek pojedinaca, velikih povijesnih ličnosti, današnjih sportaša, umjetnika i gospodarstvenika te ostalih, koji su proslavili njeno ime i zadužili je do neba, dobar dio populacije provodi dane kukajući i tvrdeći da je nemoguće nešto postići.

Takvih je nažalost sve više i više, jer su kladionice i kafići sve puniji, a knjižnice sve praznije. I to uzrokuje negativan učinak na razvoj i napredovanje, jer zamislite samo koliko je kreativnih ideja propalo zbog uvjerenja pojedinaca da se u ovakvom okruženju ne isplati ni pokušati provesti njihovu ideju u stvarnost.

Nažalost takvi su u većini, i u stanju su zažmiriti na sve pozitivne primjere oko sebe i u povijesti, dok savršeno vide sve negativno i uspješno pronalaze razloge za pasivno sudjelovanje u društvu. Zato je na početku rečeno da bi autosugestija dobro došla, jer bi možda uspjela kod nekih eliminirati nametnute negativne predrasude o sebi i o okolini, dok je sama fraza za Hercegovinu i više nego točna, ona stvarno svakoga dana, u kojem pogledu kako kad, sve više napreduje.

Prvaci u kukanju i kuhanju...

Možda ste negdje pročitali sljedeću zanimljivu kategorizaciju gastronomije i politike za Europu. Ona glasi nekako ovako: južno od Alpa-dobra hrana i loši političari, sjeverno od Alpa-loša hrana i dobri političari. Može tvrdnja biti manje ili više točna, ali većina će se složiti da u Hercegovini imamo jedinstvenu i posebnu gastronomiju.

Hrana se u Hercegovini priprema polako, u njoj se isto tako lagano i uživa, obvezno uz dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, a posebno zadovoljstvo za goste predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, sirom, kajmakom, domaćim kruhom, pogačama.

S druge strane se pak Hercegovci ne mogu pohvaliti da uživaju u performansama svojih političara. Definicija politike je briga za opće dobro, a kod nas bi se moglo dodati ''opće svoje dobro''. Možemo biti optimistični pa reći ako bi se postojeće političke garniture, sa više manje istim likovima već godinama, smijenile da bi se situacija promijenila, odnosno političari bi više gledali dobrobit zajednice.

Možda, ali političari su predstavnici naroda i predstavnička demokracija to osigurava, a narod uporno bira iste ljude već predugi niz godina, pa je i legitimno pitanje o podjednakoj krivici naroda.

Može se reći da je svima onima koji se bave politikom u BiH upala sjekira u med s obzirom na broj političkih mjesta.

SVI BI U POLITIKU...

Kako je poznato, Bosna i Hercegovina na svim razinama vlasti ima preko 260 pozicija što ministarskih, što zastupničkih, koje se mogu zauzeti. Pridodajte tome i njihove savjetnike, vozače, tajnice i neće vas čuditi podatak kako ova država troši 50% bruto domaćeg proizvoda na održavanje administracije pored europskog prosjeka od samo 10%.

Dok se sva administracija podmiri ostaje premalo novca za investicije tj. ne ostaje gotovo ništa.

Ovaj kočioni čimbenik se može smatrati najvećim, tim više jer političke elite pokazuju jako malo inicijative da se državna administracija smanji već se, naprotiv, trude na sve načine povećavati je i to uglavnom kadrovima koji nisu školovani za ta mjesta.  

Jedino rješenje koje se nameće u skorijoj budućnosti je prisiljavanje postojećih političkih elita na smanjenje administracije ili potpuna zamjena političkog kadra što baš i neće biti lako zbog prevelikog državnog aparata koji obuhvaća veliki postotak ljudi koji zasigurno neće biti za promjene jer će u tome vidjeti opstrukciju svoje egzistencije.

Najbolji primjer kočenja prosperiteta od strane politike vidi se na glavnom hercegovačkom gradu Mostaru, koji je zbog politike blokiran grad. Grad u kojem građani više i ne pamte zadnje izbore, ali nisu izbori bili problem nego ono što je uslijedilo nakon njih i pravo je čudo kako grad uopće funkcionira i osigurava investicije.

Krivicu snose političari, međunarodna zajednica, a i sami građani. Iako se iz mjeseca u mjesec najavljuje konačno rješenje za Mostar, postoji opravdani strah da dobijemo još jednu Kosovsku Mitrovicu, odnosno getoiziran grad, što nijedan građanin ne želi. Zamislite samo kako bi Hercegovina tek izgledala sa svojim potpuno funkcionalnim i atraktivnim glavnim gradom.

BOLJE UVOZNO NEGO DOMAĆE...

Još jedan važan kočioni čimbenik je i uvoz koji je dozvoljen do beskrajnih granica u našu državu. Svi znamo da prosperiteta nema bez izvoza koji će biti nadmoćan nad vrijednosti uvezenih dobara i roba no uvoz je u našoj državi jednostavno predvladao i kreće se u toliko visokim ciframa da je to za ''Bogu plakat''.

Kako mnogi kažu: ''Još samo zrak ne uvozimo'', uz činjenicu da se u BiH uvozi više desetaka vrsta flaširane vode pored izvora i rijeka čistoće i kvalitete vrhunske vode, ova izjava se može uzeti za vrlo ozbiljno i zabrinjavajuće.

Priliči spomenuti i to da uvozimo čak i smokve, šljive, trešnje, orah pa i grožđe samo zbog toga što su par desetaka pfeniga jeftinije nego naše domaće čime dobavljamo ogromnu količinu nekvalitetnije hrane, kočimo domaće proizvođače i dozvoljavamo odljev novca iz države na bankovne račune nekih drugih država od kojih su poneke gospodarski i puno nerazvijenije od naše ali imaju tendenciju uzdizanja na bolje upravo preko naše i sličnih država.

Hercegovci si trebaju posvijestiti važnost kupovanja i poticanja domaćih proizvoda. Umjesto da osnivamo i izvozimo plantaže kultura poput lješnjaka, pistacija i sličnih koje mogu naći plodno i klimatski podobno mjesto na našim lokalitetima, mi gušimo rast proizvodnje kultura koje su od davnina prisutne na ovoj zemlji.

Krivica je opet na političarima koji imaju mogućnost potaknuti poljoprivredu kroz razne regulacije izvoza i uvoza te preko stimuliranja i pomoći koje su nasreću prisutne svake godine ali nažalost odu u pogrešne džepove kao što smo i sami svjedoci. S druge strane krivica je i na narodu koji se, kao što smo spomenuli, sami odlučuju na nekvalitetniju uvoznu robu zbog samo par desetaka feniga jeftinijeg proizvoda..

BEZ VOLJE NEMA NI PROMJENA

Rješenje svih problema leži u volji građana za njihovim riješavanjem. Naime, svi navedeni resursi i prilike ne mogu biti iskorišteni te svi problemi i poteškoće ne mogu biti promijenjene ako nema građana sa dobrom voljom i željom za radom, za napretkom i promjenama. Ljudi u Hercegovini se moraju probuditi, postati što prije svjesni tko su, što su i gdje su. Od neizmjerne je važnosti odbaciti poroke i sveopću pasivnost te se okrenuti izgradnji sebe kao čvrste osobe preko duhovnog i intelektualnog razvijanja.

Hercegovina vapi za mladim ljudima okrenutih upijanju znanja i njegovoj implementaciji u Hercegovini, a ne u nekoj stranoj, već dobro razvijenoj zemlji. Što se toga tiče, izgleda da smo na dobrom putu jer se svakim danom susrećemo sa sve više mladih čije srce kuca za Hercegovinu, mladih koji vide potencijal iste zemlje i žele pomoći sebi i drugima preko prenošenja znanja, organiziranja raznih udruga sa ciljem umrežavanja i skupljanja snažne mlade intelektualne ekipe koja će za nekoliko godina biti sposobna raditi 'čuda' u ovoj zemlji.

Treba spomenuti i to da se u Hercegovini sa svakom godinom nudi sve više prilika za dodatnu edukaciju i besplatnu praksu. Svakako je važno spomenuti i mnoge besplatne tečajeve jezika koji uzimaju maha kroz zadnje 2 godine te osiguravaju mladim ljudima kompetentnost i mogućnost isticanja među intelektualcima svjetskog kalibra.

Ovaj članak završavamo sa velikim entuzijazmom i nadom da ćemo potaknuti mnoge ljude željne sudjelovanja u projektu razvijanja prosperiteta u Hercegovini.

(P)ostanimo entuzijasti i vjerujmo u poticanje mnogih ljudi željnih sudjelovanja da se priključe projektu razvijanja prosperiteta drage nam Hercegovine!

Tekst objavljen u časopisu: ''Moj kamen''