Mostar: Projekt FARMA II kao 'kec na deset'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U okviru projekta razvoja tržišne poljoprivrede FARMA II, kojeg financiraju američka i švedska vlada, s predstavnicima javnog i privatnog sektora, danas je u Mostaru održan okrugli stol "Diskusija o prioritetima za razvojne intervencije".

Cilj skupa je da se svim relevantnim akterima u sektoru poljoprivrede predstave ciljevi i planovi USAID/Sweden FARMA II projekta, te da se kroz diskusiju planovi usklade s potrebama na terenu.

''Projekt je započeo u siječnju ove godine. Ukupna vrijednost je 16,3 milijuna dolara, trajat će pet godina i pokriva teritorij čitave BiH'', kazala je zamjenica direktora USAID/Sweden projekta FARMA II Meriha Manojlović. Dodala je kako se u okviru provedbe projekta radi na povećanju konkurentnosti ukupnog sektora poljoprivrede, a fokus je na mljekarstvu, peradarstvu, ljekovitom bilju, voću i povrću te medu.

Ministar šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Donko Jović podsjetio je kako je u tijeku izrada Strategije razvitka HNŽ-a te da se kao ministar zalaže da poljoprivreda i ruralni razvoj kao strateški ciljevi uđu u taj dokument.

''Današnja panel diskusija i uopće projekt FARMA II dolaze kao 'kec na deset', odnosno dolazi baš u inicijativi koju svesrdno podupirem. Vjerujem da ćemo aktivnosti koje su predviđeni projektom FARMA II ugraditi kao određene mjere ili podciljeve u Strategiju razvoja HNŽ-a'', ocijenio je ministar Jović.

Marko Matić iz poljoprivredne zadruge Loznica Čapljina ističe kako su njihovi prvi kontakti sa smiljem i eko biljem bili vezani za projekt FARMA i da se puno toga uradilo u zadnjih godina te da im taj projekt uveliko pomaže u administrativnom dijelu poslovanja.

Tijekom listopada i studenog 2016. godine USAID/Sweden FARMA II projekt organizira seriju okruglih stolova širom Bosne i Hercegovine, na kojima će se s lokalnim i regionalnim akterima iz sektora poljoprivrede otvoriti diskusiju o prioritetima za razvojne intervencije.

Prije Mostara okrugli stolovi održani su u Zenici, Livnu i Goraždu, a slijede skupovi u Trebinju, Tuzli, Bijeljini, Brčkom, Bihaću, Doboju i Banjaluci.