''Pravo na grad''

Mostar: Za komunalno 8 milijuna KM godišnje, a samo 7% djelatnika na terenu

Gospodarstvo / Flash | 16. 06. 2017. u 20:08 D.L.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zelene površine, urbanizam i građevina su oblasti za koje građani Mostara smatraju da su najlošije od onih koje su pod ingerencijama lokalne vlasti, jedan je od zaključaka projekta "Pravo na grad" koji provodi koalicija nevladinih organizacija "Naše društvo".

Naveden je primjer Zenice, grada koji znatno manje izdvaja u ove oblasti, a postiže veću efikasnost.

Na konferenciji za medije govorili su Husein Oručević iz OKC Abrašević te Majda Šehić iz Udruge Sensus i Marin Bago iz Future Mostar.

"Na uzorku od 607 ispitanika utvrđeno je da su građani Mostara za prioritetne usluge na kojima treba raditi, odnosno one koje su prema njihovom mišljenju najlošije, istaknuli uređenje zelenih površina, urbanizam i građevinu, imovinsko pravne poslove i gospodarstvo. Nakon toga smo se u drugoj fazi fokusirali na prve dvije oblasti i osmišljene su aktivnosti koje se bave radom tih oblasti, ali i transparentnijim trošenjem proračuna na njima", kazala je Šehić, prenosi Klix.

Husein Oručević je najavio da će OKC Abrašević u sljedećem razdoblju organizirati fokus skupine u pojedinim gradskim naseljima, koje će raditi na dvije izdvojene oblasti, a bit će formirano i vijeće urbanista i arhitekata Mostara.

"Mostar svake godine u proračunu ima blizu osam milijuna maraka za zajedničku komunalnu potrošnju, pod tim se podrazumijeva čišćenje grada, održavanje zelenih površina i održavanje cesta. Struka s kojom smo razgovarali kaže da je to sasvim dovoljno da ovo bude grad biser, a ne samo da se uredi", kazao je Marin Bago, naglasivši da Mostar za ove usluge izdvaja više nego drugi slični gradovi, prenosi Klix.ba.

Poslana je cijela serija zahtjeva za informacije nadležnim službama, ali je već poznato da najviše sedam posto radnika komunalnih preduzeća čine oni koji rade na terenu, što samo po sebi sugerira da to nije dobro, a ni usluga koja se dobije ne može biti zadovoljavajuća.

"Za poslove koje u Mostaru radi 200 ljudi, u Zenici je na isti poslovima 76 osoba, a Zenica je površinom veća, ima više stanovnika, ulaže manje sredstava, a danas je mnogo uređenija od Mostara. Možemo isto otići u Čapljinu, Široki Brijeg i dobiti slične rezultate", kazao je Bago, utvrdivši i da je Mostar nekad bio dva puta proglašavan za najljepši i najuređeniji grad u bivšoj državi.

Kopirati
Drag cursor here to close