nelegirani aluminij
Mostarski Aluminij državi nudi opciju 50 milijuna dolara dodatnog izvoza
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Složeni proces restrukturiranja poslovanja Aluminija d.d. Mostar, najvećega bh. izvoznika, već daje konkretne učinke i Uprava tog diva najavljuje pozitivno poslovanje, nakon dugih osam godina ostvarivanja gubitaka.
Lani im je prijetio stečaj, a koliki je preokret napravljen u samo četiri mjeseca, tijekom kojih su revidirani svi ugovori i povučen čitav niz poteza, svjedoči činjenica da u travnju otpočinju s procesom vraćanja u pogon 25 posto isključenih proizvodnih kapaciteta u svojoj Elektrolizi, što će koštati otprilike 7 milijuna eura i trajati oko 14 mjeseci.
Međutim, kako Prvi.tv doznaje, Uprava Aluminija je došla na zamisao ostvarivanja brzog poslovnog iskoraka koji bi Aluminijev oporavak vrtoglavo ubrzao, ali ujedno i osigurao značajan priljev novca u državnu blagajnu. Aluminij je, neslužbeno je potvrđeno i u državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, prvom čovjeku tog ministarstva Mirku Šaroviću uputio zahtjev za ukidanjem carinske stope na nelegirani aluminij, tzv. čvrsti uložak.
U čemu je stvar? Proizvodnja primarnog aluminija iz elektrolitičkih ćelija troši enormne količine električne energije, a ukidanje te carinske stope Aluminiju bi postao isplativ uvoz oko 25.000 tona čvrstog uloška godišnje s ruskog tržišta (tog metala nema na tržištu EU i CEFTA-e), koji bi pretapali u svojim ljevačkim pećima koje pokreće plin. Tim bi projektom, stoji u Aluminijevu dopisu MVTEO-u, njihova proizvodnja lako bila povećana čak za 30%, a u potpunosti bi izostali troškovi skupe potrošnje struje.
Aluminij je u 2015. uvezao cca 13.000 tona nelegiranog aluminija i pri tome platio skoro 2,5 milijuna KM carinskih dažbina (postojeća stopa je 4,5%), ostvarivši gubitak. Zato ga u 2016. nisu uvozili i državni je benefit po toj stopi bio 0 KM, a kako taj metal nitko drugi u BiH ne treba, u mostarskoj tvornici carinu na njega smatraju porezom isključivo na Aluminij d.d. Mostar.
- U 2017. planiramo proizvesti 111.000 tona primarnoga metala u Elektrolizi, a ukoliko dođe do ukidanja carine, uvezli bismo 25.000 tona nelegiranog metala i našu proizvodnju podigli na nikad dosegnuti maksimum od 180.000 tona – stoji u dopisu.
Država je, očekivano, oprezna i razmatra šire benefite od onih isključivo za Aluminij, ali Uprava detaljno obrazlaže i taj dio.
- Ukidanjem ove carine i povećanjem naše proizvodnje za 30 posto, došlo bi do direktnog rasta izvoza u visini od 50 milijuna US dolara u 2017., što bi automatski pozitivno utjecalo na bilancu BiH, na državni porezni i mirovinski sustav, te na rast zapošljavanja i javne potrošnje – pišu iz Aluminija, analizirajući da bi BiH, ukidanjem predmetne carine, samo na toj stavci od Aluminija uprihodila cca 5 milijuna KM na ime PDV-a na robu koja bi bila prodana domaćim kupcima, da bi Željeznice FBiH ostvarile dodatnih cca 160.000 KM prihoda vozeći dodatnu robu na relaciji Čapljina-Mostar i da bi država osjetila izravne refleksije na porast državnih prihoda na osnovu poreza na dobit. Povrh svega, ističu da bi projekt ovog pretapanja otvorio i mogućnost zapošljavanja 30 novih radnika, te ga smatraju ''najmoćnijom polugom za što brže restrukturiranje poslovanja Aluminija i za ogroman financijski i socijalni benefit za BiH''.
U Aluminiju dopis nisu bili spremni dodatno komentirati, ne želeći, kako je rečeno, stvarati nepotreban pritisak na resorno ministarstvo, jer prijedlog vide kao zdrav ekonomski projekt s dobro razrađenom osnovom za njegovo prihvaćanje, prenosi Prvi.tv.
Iz ovog je očito da bi izostanak ukidanja carine na nelegirani aluminij usporio postojeći uzlazni trend oporavka u Aluminiju, ali i doveo do stagnacije bh. izvoza, dok bi državni benefit na ovu carinsku stopu ostao 0 KM. S druge strane, Aluminij ovim uvozom ne bi nikom nanio štetu jer tog proizvoda nema u BiH, država bi ostvarila značajnu multipliciranu financijsku korist i dodatnih 50 milijuna dolara izvoza, a teško je i predvidjeti u kolikoj bi to mjeri pozitivno utjecalo na ukupan državni BDP, u kojem Aluminij danas, zajedno s kooperantima, sudjeluje čak do 8 posto.
Državni oprez je shvatljiv, ali ne treba ni predugo čekati za davanje zelenog svjetla projektima koji najavljuju ovako pozitivne odraze na cijelo društvo, pa Aluminiju ostaje pričekati i Šarovićev odgovor.