Na zavodima za zapošljavanje najviše je žena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci s terena govore da su na zavodima za zapošljavanje najbrojnije žene te su najvećim brojem korisnice centara za socijalni rad, rečeno je danas tijekom rasprave "Siromaštvo žena u Bosni i Hercegovini" u Sarajevu, u organizaciji Friedrich" Ebert Stiftunga" i Ženske mreže u BiH.

Naglašeno je kako je poražavajuće je da se ženama koje traže posao nerijetko postavljaju pitanja vezana za njihove bračne statuse, planove za zasnivanje obitelji i rađanje djece.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je nepostojanje ujednačene politike zaštite materinstva dovelo do toga da su žene u Zeničko-dobojskoj županiji primorane štrajkati pred zgradom županijske Vlade tražeći isplate porodiljskih naknada, dok u pojedinim županijama ta naknada ne postoji nikako.

Žene sa sela se suočavaju s dodanim problemima, a naglašeno je kako se poticaji za poljoprivredu ne daju nositeljicama vlasništva nad gospodarstvima.

Uvodničarka Tanja Mandić- Đokić predstavljala je žene s invaliditetom u BiH, a kazala je da te žene nisu prepoznate kao posebna socijalna grupa u društvu.

Ekonomska marginalizacija je vidna, ističe ona navodeći podatak da je od 100 žena s invaliditetom 12 zaposleno, s tim da rade u civilnom sektoru, odnosno nevladinim organizacijama.

''Smatram da su diskusije ovog tipa vrlo važne. Žene s invaliditetom su žene i želimo biti prepoznate'', istaknula je Mandić-Đokić.

Također, tijekom rasprave je istaknuto kako tržište rada nije u skladu s obrazovnim politikama, a rijetki su programi prekvalifikacije i cjelokupnog učenja.

Rasprava "Siromaštvo žena u Bosni i Hercegovini" imala je za cilj povećati vidljivost ekonomske diskriminacije i marginalizacije žena u BiH te zagovarati aktivno učenje žena, posebno žena iz marginaliziranih skupina i ekonomskih reformi u kontekstu europskih integracija.