Najnoviji podaci WHO-a: Bh. gradovi na samom vrhu po zagađenosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najnoviji zabrinjavajući podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazali su da je Skoplje najzagađeniji grad u Europi, te da je Tuzla na drugom, a Sarajevo na trećem mjestu po zagađenosti zraka na ovom kontinentu. U odnosu na prethodnu, objavljenu prije dvije godine, baza podataka je sada udvostručena, odnosno sadrži podatke o zagađenju zraka iz 3.000 gradova u 103 zemlje.

Najzagađeniji grad svijeta je Onitsha, brzorastuća luka u jugoistočnoj Nigeriji, gdje su zabilježene srednje godišnje vrijednosti lebdećih čestica manjih od 10 mikrometara (PM10) od skoro 600, što je 30 puta više od nivoa koji preporučuje WHO.

U gradovima razvijenog dijela svijeta zabilježene su puno niže koncentracije - u Sidneyu 17, New Yorku 16, Londonu 22, Beču 23, Berlinu 24, Parizu i Rimu 28 mikrograma po metru kubnom. Alarmantna je i činjenica da zagađenje u dva bh. grada već godinama unazad prelazi sve moguće granice dozvoljenog, a svoju kulminaciju je doživjelo krajem prošle i početkom ove godine.

Od prosinca 2015. godine u Tuzli zagađenje se kretalo od 230 ug/m3 pa do 480 ug/m3 koncentracije lebdećih sitnih čestica, koje se smatraju najštetnijim, čestica PM2.5, koje se i dalje kreću u opasno visokim vrijednostima (200 - 280 ug/m3). Slične vrijednosti se u tom periodu pojavljuju i u Sarajevu, ali i u nekoliko drugih gradova.

Usporedbe radi radi, u danima kada je situacija sa zagađenjem u BiH bila najgora sve institucije su radile, djeca su išla u škole, na drugom kraju svijeta u Pekingu je količina čestica u zraku bila skoro identična, ali je bilo proglašeno stanje crvenog alarma, najviše pripravnosti, kada se zatvaraju tvornice, škole i javne ustanove, a vožnja automobila je zabranjena.

Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci i član tima koji je ispred BiH bio u Parizu na zadnjem smumitu o klimatskim promjenama, kaže da je za takvo stanje, osim zagađivača, kriva i mikrolokacija gradova.

"Geografski položaj gradova je veoma loš, a protok vjetra skoro nikakav, tako da se čestice zagađivači dugo zadržavaju u gradu i samim tim nakupljaju i prave velike koncentracije", rekao je Trbić.

Naglasio je da je put do čistije i zdravije okoline veoma težak jer s jedne strane moramo graditi tvornice te raditi na gospodarstvu i razvijati ekonomiju, a na drugoj truditi se da održimo okolinu zdravom.

"U razvijenijim zemljama pravne i ekološke norme su dosta rigoroznije nego kod nas kada je zaštita životne sredine u pitanju, filteri u tvornicama koji su obavezni puno su bolji, na snazi im je već Euro 6 norma, odnosno najčistije gorivo, dok se u isto vrijeme kod nas uvodi tek Euro 3", kaže Trbić.

Zdravstevni radnici su upozorili da izlaganje zagađenom zraku može dovesti do respiratornih problema dok dugotrajno prisustvo tolike količine čestica zagađivača može dovesti do ozbiljnijih problema, među kojima su i maligna oboljenja, prenosi Akta.