Najtraženija ruda na svijetu - U BiH pronađene velike količine litija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Moguća nalazišta litija kao sirovine koja je dobila strateški značaj dosad u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje, gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milijun tona koncentrata.

Taj su podatak u petak potvrdili predstavnici Centra za politike i upravljanje, neovisne think tank organizacije iz Sarajeva, koja je s klubom Zelenih u parlamentu BiH potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.

Sve do Hercegovine

"Litij nije do kraja istražen, oko Lopara (u istočnoj Bosni) pronađeno je milijun i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine", kazao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH, u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.

Trenutačne rezerve ugljena u toj zemlji procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rudače na 653 milijuna tona.

Rezerve boksita procijenjene su na 120 milijuna tona, a cinka i olova na po 56 milijuna tona. Postoje i manje rezerve magnezija, mangana i antimona.

Koliko točno ima litija, sirovine koja je od iznimnog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se.

"Ovo je ekonomska prilika, ali i okolišni izazov"

Procjena o 1.5 milijuna litij karbonata temeljena je na istraživanju koje je provedeno na području općina Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.

Litij je na popisu 30 kritičnih materijala, odnosno sirovina od strateškog značaja, koji je definirala Europska unija, ali je i na popisu SAD-a, koji je definirao 34 takve sirovine.

Cijena litija bi do 2040. mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2.

Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina financijski će postati značajniji od naftnog sektora u naredna dva desetljeća.

Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih Saša Magazinović kazao je kako je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju.

Ekonomska prilika, okolišni izazov

"Ovo jest ekonomska prilika, ali je i okolišni izazov", kazao je Magazinović.

Sam pojam 'kritični materijali' asocira na problem mada ne znači da su svi opasni i štetni, dodao je napominjući da u Bosni i Hercegovini dosad nije bilo dijaloga o ovoj temi.

U susjednim državama već se vode žustre rasprave o kritičnim materijalima i njihovoj esploataciji te nerijetko prerastaju u javno izražavanje stavova za i protiv rudarenja, naveli su organizatori današnje panel-diskusije u sjedištu Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu o temi "Kritični resursi u BiH: od boksita do litija – resursi budućnosti ili prijetnja okolišu?".

Magazinović je uoči tog događaja kazao novinarima da Bosna i Hercegovina, kao i svaka druga država ima zadatak da smanji emisiju CO2, a da bi imala litij, treba ga rudariti te voditi računa o zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju okoliša.

Haris Abaspahić, voditelj istraživanja Centra za politike i upravljanja, uoči prezentacije analize "Kritični materijali u Bosni i Hercegovini - potencijal, perspektive i izazovi", kao i panel-diskusije, u obraćanju novinarima je naveo procjene Međunarodnog monetarnog fonda da će sektor kritičnih materijala u narednih 20 godina dostići po značaju naftni sektor. Procjene su da će značaj rasti višestruko, a Europska unija, da bi održala auto-industriju na primjer, usvojila je i akt o navedenim materijalima.

Bosna i Hercegovina je zemlja s tradicijom rudarenja. Potencijal je ogroman, a Europska unija jako zaniteresirana za ovo pitanje, rekao je Abaspahić napominjući da se javljaju i pitanja što Bosna i Hercegovina može dobiti, a što izgubiti.

''Smatramo da je savršeno vrijeme za dijalog a mi bismo voljeli da bude u kontekstu rasprave s više aspekata da bi Bosna i Hercegovina mogla upravljati svojim strateškim interesima'', izjavio je Abaspahić.

Prosvjedi u Srbiji zbog rudarenja litija

U susjednoj Srbiji poslednjih nekoliko meseci su se intenzivirali prosvjedi protiv rudarenja litija, naročito u vezi sa projektom kompanije Rio Tinto u području Jadra. Građani, ekolozi i politički aktivisti izražavaju duboko nezadovoljstvo zbog navodnih negativnih uticaja koje bi rudarski projekti mogli imati na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Prosvjedi se organizuju u mnogim gradovima i opštinama, uključujući Beograd, Novi Sad, Niš, Kraljevo, Aranđelovac i Ljig, a traži se zaustavljanje iskopavanja litijuma, koje se smatra štetnim za prirodu, uključujući uništavanje šuma i kontaminaciju voda, pisao je ranije Radio Slobodna Europa.

Vlasti, s druge strane, brane projekte kao ključne za ekonomiju Srbije i pristup EU, kao što je Memorandum potpisan sa Europskom unijom o strategiji za sirovine, uključujući litij.

PremijerSrbije Aleksandar Vučić i drugi vladini dužnosnici smatraju da protesti imaju političke motive i da su usmereni na destabilizaciju vlasti, dok kompanija Rio Tinto negira optužbe o ekološkim štetama i tvrdi da će svi ekološki standardi biti ispoštovani

Prosvjedi  se povremeno eskaliraju u blokade prometa i konfrontacije s policijom. Situacija se dodatno komplicira zbog tvrdnji da je politika povoljne pogodbe za strane investitore u suprotnosti sa zakonima i interesima građana.