Nema više jeftine radne snage

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srednja i istočna Europa suočene su sa završetkom jedne gospodarske ere koju je obilježila uz ostalo i jeftina radna snaga, pa bi strana ulaganja u dugoročnoj perspektivi mogla sve više odlaziti u zemlje dalje na istoku i jugu, pokazala je najnovija analiza agencije Reuters.

Uz rekordno visoke stope zaposlenosti i zahtjeve radnika za plaćama koje su bliže razinama u zapadnim zemljama, takav model jeftine radne snage koji je poticao rast od pada komunizma u zemljama u regiji polagano ide prema svome kraju, prenijela je Hina.

Izazovi s kojima se suočavaju vlade i kompanije u regiji u idućim godinama jesu pronaći nove načine kojima će se postići gospodarski rast. Štrajk radnika u Volkswagenovoj tvornici u Bratislavi prošlog mjeseca, prvi štrajk u većoj automobilskoj tvornici, rezultirao je izrazitijim, 14-postotnim rastom plaća, što je najnoviji i najsnažniji znak promjene gospodarskog okruženja. VW je među desecima velikih zapadnih proizvođača automobila krčio put u Slovačku, Češku, Poljsku i Mađarsku nakon pada komunizma u potrazi za jeftinom radnom snagom.

Navala u zemlje na istoku obilježila je začetke ekonomskog modela koji je transformirao regiju. Nakon četvrt stoljeća regionalna su se tržišta rada iscrpila, pri čemu su stope nezaposlenosti širom regije pale na rekordno niske razine od oko tri do sedam posto.

Kao rezultat toga, plaće radnika rastu brže nego na zapadu, predvođene Mađarskom gdje su plaće u ožujku na godišnjoj razine razini skočile za 12,8 posto.

Zoroslav Smolinsky, sindikalni povjerenik u slovačkom VW-u koji je organizirao štrajk, u proizvodnim je pogonima počeo raditi 1992. godine, kada je tvornicu tek bio preuzeo njemački Volkswagen. U to je vrijeme dobivao mjesečnu plaću u protuvrijednosti 75 eura.

"Mogli smo živjeti od toga. Morali smo", kazao je.