Neum: Forum o važnosti kupovine domaćih proizvoda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U petak je održan peti i jubilarni Forum o domaćoj proizvodnji u prostorijama hotela 'Sunce' u Neumu, u organizaciji Studentskog poslovnog kluba koji djeluje u sklopu Fakulteta za ekonomiju i društvene studije Internacionalnog Burč univerziteta. Ove godine, glavni partner u organizaciji bio je Studentski klub Internacionalne poslovno-informacione akademije Tuzla.

Tema ovogodišnje panel diskusije bila je 'Izvozom do jače ekonomije'. Forum o domaćoj proizvodnji je jedinstvena prilika da se podigne svijest građana, sa akcentom na mlade ljude u Bosni i Hercegovini, o važnosti kupovine domaćih proizvoda, a ovaj put i samom izvozu istih na strano tržište.

O samom utjecaju Foruma govore i sponzori i ustanove koje su podržale njegovu realizaciju, a od kojih su neke: Vanjskotrgovinska komora BiH, Županijska gospodarska komora Tuzla, Udruženje 'Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH', te Turistička zajednica HNŽ i općina Neum.

Svoju podršku su također pružili prof. dr. Damir Marjanović, rektor Burč univerziteta, i dr. Bruno Bojić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji su u uvodnim obraćanjima istaknuli značaj ovakvog događaja, a posebno činjenicu da je isti u studentskoj organizaciji.

Sponzori koji su pružili podršku organizaciji ovog događaja i time, kako je dr. Bojić napomenuo, pomogli ne samo studentima nego i samima sebi, su sljedeće kompanije: Zira, Tehnograd Company, Hoše komerc, Vispak, Off Set Tuzla, Jelovica, Netlab Jelab, BH Investment Co, Vegamix, te Ljaljić turs.

Kao glavni dio ovogodišnjeg Foruma, održana je panel diskusija na navedenu temu, koju je vodila Tanja Alavuk, novinarka Al Jazeera-e Balkans. Panelisti su bili Lejla Pljevljak-Rašidagić (Zira Ltd.), Aida Zubčević (Faveda d.o.o.), Nusret Duranović (Herceg d.o.o.), te Azra Sarić (Mistral Technologies).

Predstavnici kompanija 'Zira' i 'Mistral', u suprotnosti sa predstavnicima 'Hercega' i 'Favede', nastojali su prikazati značaj izvoza u svijetu informacijskih tehnologija, koji zapravo predstavlja većinu onoga što IT kompanije u Bosni i Hercegovini zapravo rade. Međutim, najveći problem sa kojim se IT sektor susreće jeste nedostatak stručnog kadra, kao i iseljavanje mladih ljudi.

Tijekom diskusije pričalo se o tome kako je za svaku od navedenih kompanija izvoz i počeo, što je potrebno za dobar izvoz, te sa kakvim se izazovima kompanije susreću. Kako je Sarić izjavila potrebni su prije svega neki bitniji kontakti koji se stječu volontiranjem, ali i sprijateljavanjem te je istaknula da je networking jako bitan za svaki posao, a posebno onaj u kojem izlazite sa tržišta svoje domovine i pokušavate nešto izgraditi na stranom.

Na to se nadovezala i Pljevljak-Rašidagić riječima da sve to još više otežava činjenica da te dvije kompanije rade u takvom okruženju u kojem su potrebni brzina i efikasnost jer "u IT-u svima treba nešto jučer, nemaju vremena čekati", ali i da je jako bitno biti prijatelj sa kupcima.

Tijekom panela Zubčević, vlasnica 'Favede', je spomenula kako je na proizvodnju potaknulo to što je imala želju stvarati nešto vidljivo, a na izvoz činjenica da ne smijemo izvoziti sirovine nego barem dopola finaliziran proizvod, te da je željela da svoju priču nastavi dalje, ali se nikada nije umorila od Sarajeva gdje je počela pa joj je izvoz djelovao kao savršena prilika da sve to ostvari.

Također je napomenula kako za sve treba jako mnogo vremena i pokušaja te da je naišla na mnogo obeshrabrujućih komentara poput 'izvoziti odavde je potpuna ludost i gubitak vremena', ali nije dala da obeshrabre i nju.

Na sve to, jedini muškarac u panelu, predstavnik 'Hercega' je rekao kako treba da se stvori posebna slika u glavama inozemnih mušterija da mi nudimo najbolje, te da se ne treba ustručavati ni pri slanju radnika vani da bi dostavili i postavili proizvod, ali i da treba dati prilku mladim ljudima što je on pokušao dajući primjer zapošljavanja najboljih učenika srednje škole u određenoj skupini zanata u svoju firmu, s čim se Sarić složila te je spomenula da su mladi ljudi koji su željni da nauče nešto i zaista rade uvijek poželjni u njihovoj industriji.

Jedan od glavnih zaključaka same diskusije jeste suglasnost svih panelista da tržište u Bosni i Hercegovini napreduje, te će kao takvo nastaviti rasti i poboljšavati se u narednim godinama. Jedan od razloga je upravo IT sektor koji sam po sebi nosi veliki potencijal za jačanje BiH ekonomije.

Kako je napomenuto, sigurno je da IT sektor još dugo neće biti u situaciji da ostavlja obrazovan i stručan kadar bez zaposlenja. Također je bitno, kako je Zubčević napomenula, smanjiti i uvoz stranog na domaće tržište, jer bi se time građani okrenuli ka bh. proizvodima i ostvario bi se utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta u državi.

Kao završnu izjavu, moderatorica Tanja Alavuk je napomenula da svi panelisti trebaju pratiti zakone tržišta i stručno se usavršavati kao pojedinačne kompanije, a kada postanu profesionalno jaki teže i ka umrežavanju te će time u konačnosti i potpomagati ekonomiju Bosne i Hercegovine.