CCI
Nezaposlenost najstabilnija pojava u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nezaposlenost je i dalje najstabilnija pojava u Bosni i Hercegovini, jedan je od zaključaka studije ''Reformska agenda i aktivne politike zapošljavanja: da li zavodi zavode ili zapošljavaju nezaposlene?'', koju su Centri civilnih inicijativa (CCI) danas predstavili na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Studija ističe strukturalne poremećaje na tržištu rada poput vrlo visoke stope neaktivnog stanovništva (52 posto), velikog udjela niskokvalificiranih među nezaposlenima (preko 60 posto), dugotrajne nezaposlenosti velikog dijela stanovništva, vrlo visoke stope nezaposlenosti mladih (blizu 60 posto), sveprisutne sive ekonomije i crnog tržišta rada (od 30 posto), te istovremeno velike potrošnje i malih rezultata javnih službi za zapošljavanje.
''Iako postoje manji pozitivni pomaci na tržištu rada, još uvijek nema očekivanih krupnih, strukturalnih i trajnih promjena. I dalje pola radno sposobnog stanovništva nije na službenom tržištu rada, čime smo najneaktivnija nacija u Europi. Sveprisutni rad na crno podriva ekonomiju, a konkurentnost armije nezaposlenih je vrlo niska, jer preko dvije trećine njih nemaju ni srednju stručnu spremu. Svaka druga mlada osoba je nezaposlena, po čemu smo također najgori u Europi. Zavodi za zapošljavanje godišnje troše 150 milijuna KM, najvećim dijelom za sve drugo osim za svoju glavnu zadaću - posredovanje na tržištu rada. Aktivne politike ne daju gotovo nikakve rezultate jer se u nezaposlenu osobu prosječno investira 150 KM godišnje'', istaknuo je Adis Arapović, program menadžer CCI-a.
Naglasio je veliku razliku između evidencijske i stvarne nezaposlenosti. Naime, tvrdi on, dokazivo je da najmanje 150.000 ili četvrtina evidentiranih nezaposlenih, ustvari nisu nezaposleni, da su na zavodu zbog zdravstva, a rade na crno, ili naprosto niti traže posao, niti žele raditi.
''A to je rezultat lošeg rješenja administriranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih, koje se konačno mora izmjestiti iz službi za zapošljavanje. To je i jedan od zahtjeva iz Reformske agende, pa danas ponovo pozivamo vlade entiteta da konačno provedu jednu strukturalnu reformu u ovoj oblasti'', naglasio je Arapović.