Put putujem
Nitko ne zna koliko ljudi odlazi: Odlazite li i Vi?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema tek dijelom obrađenim podacima koje je početkom veljače objavila Unija za održivi povratak u BiH, samo prošle godine iz Bosne i Hercegovine iselilo se 68.000 ljudi, objavila je Al Jazeera.
Dio njih otišao je u Hrvatsku i Srbiju, a ostali najviše put SAD, Francuske i skandinavskih zemalja. Ne radi se o službenim državnim podacima, već o onim prikupljenima u općinama i povratničkim udruženjima.
Izuzev Slovenije, navodi Al Jazeera, nema zemlje na prostoru bivše Jugoslavije koja nije suočena s masovnim odljevom „mozgova“ i „mišića“. Kriza uzima svoj danak, ljudi ne vide perspektivu i traže priliku za bolji život u bogatijim i sređenijim zemljama.
Integriranje Slavena
Akrap kaže kako se ljudi s ovih područja, Slaveni općenito, lako integriraju u zapadnoeuropska društva.
''Cijena njihove integracije u društvima u koja su došli je vrlo mala. Mnogo je veća cijena integracije ljudi koji dolaze iz, primjerice, Azije'', zaključuje Akrap.
Nema povratka
Za razliku od vala iseljavanja od sredine 60-tih i u 70-tim godinama prošloga stoljeća, kada bi u inozemstvo obično odlazila ''glava obitelji'', i to na ''privremeni rad'', danas odlaze čitave mlade obitelji, a većina ih se uopće nema namjeru vratiti. Još je važnije od toga – po riječima demografa Akrapa - što su ekonomski emigranti onomad mogli štedjeti i dio zarađenog novca vratiti u domovinu.
''Sada je stanje takvo da se u zemljama gdje ljudi iseljavaju zbog visokih troškova života ne može uštedjeti, pa stoga odlaze čitave obitelji. Osim toga, 1960-tih je ovdje bilo mnogo mladog stanovništva, pa je i usprkos ovima koji su iseljavali, ostajalo mnogo onih koji su mogli raditi. Danas je demografska slika bitno drugačija i lošija. Ne samo zato što će Hrvatska do 2050. imati 700.000 stanovnika manje nego danas, već i stoga što će broj starog stanovništva narasti za 80 posto, a kontingent radnog stanovništva smanjiti se za 20 posto'', upozorava demograf iz Zagreba, Anđelko Akrap.
Službenih podataka o broju emigranata praktički nema, a brojke kojima se barata u medijima uglavnom su proturječne. Dok neki govore o nekoliko desetaka tisuća građana Hrvatske otišlih ''trbuhom za kruhom'' u proteklih nekoliko godina, podaci Ministarstva unutarnjih poslova o broju prijavljenih odlazaka od kraja 2012. naovamo sežu čak do 98.000.
Najdramatičnije u Makedoniji
Riječ je o broju podnesenih zahtjeva za privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske otkako se primjenjuje novi Zakon o prebivalištu. Prema istima ispada da je u zadnje dvije godine 2,23 posto građana Hrvatske prijavilo svoj odlazak iz države.
Neslužbeni podaci govore o prosječno tridesetak tisuća ljudi godišnje koji napuštaju Srbiju, dok je tamošnji Zavod za statistiku krajem 2012. objavio podatak o 95.000 ljudi u proteklih deset godina.
Možda i najdramatičniji odljev bilježi Makedonija iz koje je od 1998. do 2011. godine odselilo 230.000 stanovnika, odnosno 10 posto od ukupnog broja. Nastavi li se takvim tempom, čak i usprkos relativno povoljnom demografskom trendu, Makedonija će prema procjeni Svjetske banke do 2030. imati manje od 1,8 milijuna stanovnika, naspram sadašnjih 2,1 milijuna.
Posljednjih mjeseci mnogo se govori i o masovnim odlascima s Kosova odakle i po dvadesetak tisuća ljudi mjesečno odlazi u zemlje Europske unije. Navodno svakoga dana iz Prištine i drugih većih kosovskih gradova put Europe kreće desetak krcatih autobusa.
Iseljavanja nije pošteđena ni Crna Gora. S obzirom na mali broj stanovnika, ondje se osjeti već i odlazak par tisuća ljudi, i to najviše iz onih sjevernih, siromašnijih krajeva države.
Mozgovi i mišići
Zajedničko svim ovim brojkama i postocima jest da nisu službeni ni pouzdani, naglašava Al Jazeera. Pouzdano jest da su brojke vjerojatno i veće jer mnogi koji odlaze ne prijavljuju svoj odlazak.
''Sve su to različite procjene budući da ni Hrvatska, ni BiH, ni Srbija niti druge zemlje nemaju registar stanovništva, a netko tko odlazi u, recimo, Njemačku ili SAD ne mora se odjaviti da bi tamo odselio. Za Hrvatsku se zna da je u zadnjih par godina odselilo više od 50 tisuća ljudi'', kaže Akrap.
Da je situacija i kratkoročno i dugoročno loša, ističe profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.
''Na kratki rok, ova situacija s odljevom stanovništva je loša jer govori da se ovdje ne može dobro živjeti od svoga rada. Dugoročno, loša je stoga jer razvoj neke zemlje ovisi o udjelu visokoobrazovanih ljudi, a upravo takvi sada najviše odlaze'', kaže Jurčić dodajući kako se ne radi samo o posljedici ekonomske i financijske, nego i dublje društvene krize.
''Nekoć su odavde odlazili ljudi koji su imali zdrave mišiće. Dakle, manualna radna snaga koja je išla nadoknađivati manjak manualne radne snage u Njemačkoj, Austriji i drugdje. A sada nam odlaze školovani ljudi'', rekao je.
