Kovačević
Niža stopa PDV-a neće smanjiti cijene namirnica
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Konačnu odluku o eventualnim izmjenama zakonskih rješenja iz oblasti neizravnih poreza treba donijeti tek nakon sagledavanja svih aspekata i urađenih kvalitetnih analiza, jer se poreznom politikom, posebno u smislu stopa PDV-a, ne rješavaju socijalna pitanja'', ocijenio je u razgovoru za Fenu načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za neizravno oporezivanje Ratko Kovačević.
Napominje kako se porezna politika jedne zemlje mora biti u službi prikupljanja prihoda, a jednom prikupljeni prihodi se kroz odgovarajuće razine vlasti mogu većim dijelom usmjeriti, između ostalih, i socijalno ugroženim kategorijama društva.
Država ne može prisiliti
''Čak i uvođenje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice ne znači nužno da će ti proizvodi biti jeftiniji na tržištu BiH, jer je formiranje cijena slobodno, a država ne može nikoga prisiliti da za smanjenje poreznog opterećenja smanji i finalnu cijenu svog proizvoda na tržištu'', rekao je Kovačević, komentirajući najavu Vlade RS-a da će uputiti inicijativu Upravnom odboru UNO za izmjene i dopune Zakona o PDV-u kojima se predlaže da se umjesto dosadašnje jedinstvene stope PDV-a, od 17 posto, uvedu dvije stope PDV-a, i to standardna stopa PDV-a od 22 posto i niža stopa PDV-a od 10 posto.
Niža stopa bi se, po zamisli Vlade RS-a, primjenjivala na osnovne prehrambene proizvode: brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, mast, sol, šećer, homogenizirana dječja hrana i lijekovi.
Kovačević napominje i da je UNO institucija koja ima nadležnost isključivo za provođenje propisa iz oblasti neizravnih poreza, dok Upravni odbor UNO ima nadležnost za kreiranje politike neizravnih poreza.
S tim u vezi sve inicijative za izmjenu postojećih zakona moraju biti upućene Upravnom odboru UNO, koji ukoliko usvoji takve prijedloge, iste šalje Vijeću ministara BiH, nakon čega oni odlaze u parlament BiH na usvajanje.
Isto plaćaju i bogati i siromašni
Kovačević napominje da od uspješnog rada UNO i prikupljenih prihoda od neizravnih poreza u potpunosti zavisi financijska stabilnost Bosne i Hercegovine.
''Treba posebno imati na umu fiskalni kapacitet BiH i stvarnu mogućnost domaćeg gospodarstva. Zato smatramo da smo u dijelu neizravnih poreza stigli do razine kad nema više značajnog prostora za dalje povećanje i rast, ali isto tako mislimo da je područje izravnih poreza nešto na čemu se tek mora raditi. Sve moderne zemlje, posebno u Europskoj uniji, imaju potpuno obrnutu situaciju, gdje razina izravnih poreza u ukupnim prihodima ima puno veći značaj od razine neizravnih poreza, kao što je slučaj u skandinavskim zemljama'', naglasio je.
Bosna i Hercegovina mora ići u sličnom pravcu ako, kako kaže, želimo dugoročnu financijsku stabilnost države.
''Na kraju, samo tako će se postići i razlika u oporezivanju bogatih i siromašnih, jer iako se smanji stopa PDV-a na osnovne životne namirnice i eventualno budu niže cijene tih proizvoda, isto će ih plaćati i bogati i socijalno ugroženi'', dodao je Kovačević.
Međutim, ako se, ističe, različito oporezuje dohodak, dobit i imovina, što su direktni porezi, onda će oni koji imaju više, državi više i platiti poreza.
Što se tiče Uprave za neizravno oporezivanje, ova institucija je, napominje, spremna za provedbu bilo kog propisa iz oblasti indirektnih poreza, samo treba imati na umu da je neophodno određeno vrijeme za kvalitetnu pripremu bilo kakve izmjene, posebno izmjena u smislu uvođenja više stopa PDV-a.
Ambiciozan plan
Kvalitetna primjena podrazumijeva obuku zaposlenih u UNO i obuku poreskih obveznika.
Osim toga, potrebno je izmijeniti postojeći informatički program „Alice“ koji prati sustav PDV-a u Upravi, ali isto tako i svi poreski obveznici bi morali izmijeniti svoje informatičke aplikacije, što bi svakako značilo i potrebna određena financijska sredstva kako za UNO, tako i za poreske obveznike.
''Nikako se ne može zanemariti da se pred UNO iz godine u godinu stavljaju sve veći zahtjevi u smislu povećanja prihoda koje ova institucija mora prikupiti'', rekao Kovačević za Fenu.
Tako je i za 2015. godinu pred UNO stavljen ambiciozan plan da mora prikupiti pet milijardi i 116 milijuna KM neto prihoda koji će biti raspodijeljeni korisnicima, što je za 47 milijuna KM više u odnosu na prihode koje su raspodijelili korisnicima u 2014.
''Trenutno se od prihoda od neizravnih poreza u BiH financira više od 80 posto svih proračuna u Bosni i Hercegovini, od državnog, entitetskih, županijskih i općinskih. Sigurno da svako smanjenje stope PDV-a ujedno znači i smanjenje prihoda, pa bi se u eventualne izmjene poreskih stopa trebalo ići tek kad se urade zaista kvalitetne analize u smislu pravih procjena gubitaka prihoda i šta će to značiti za normalno i nesmetano izvršenje svih proračuna u BiH'', navodi Kovačević.
U javnosti se često čuje i da bi eventualno smanjenje prihoda zbog uvođenja niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice trebalo nadoknaditi povećanjem standardne stope PDV-a i povećanjem stopa trošarina.
''Ne treba ići daleko, već treba samo uzeti primjere susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, koje su s ciljem povećanja prihoda ranije podigle stope PDV-a, što je rezultiralo čak smanjenjem prihoda, jer je povećanje cijena smanjilo krajnju potrošnju u tim državama'', rekao je u razgvoru za Agenciju Fena načelnik Odjeljenja za komunikacije UNO Ratko Kovačević.
Zato se ne smije pretjerano osloniti na činjenicu da će povećanje stopa na neke druge vrste roba sigurno donijeti nove prihode.