Novalić: Jeftini bodovi preko umirovljenika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalni premijer Fadil Novalić ocijenio je današnje neusvajanje novog federalnog zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Domu naroda Parlamenta FBiH kao pokušaj da se problemi umirovljenika iskoriste za sakupljanje jeftinih političkih bodova.

''Danas smo bili svjedoci još jedne apsurdne situacije. Dok su udruženja umirovljenika tražila od nas da se Zakon o MIO usvoji što prije jer im to jamči redovnu isplatu mirovina, imali smo zastupnike koji su glasovali protiv tog zakona pozivajući se tobože na branjenje interesa umirovljenika. Ova situacija jasno pokazuje da se ne radi o nikakvom zalaganju za umirovljenike već o pokušaju da se njihove probleme iskoristi za skupljanje jeftinih političkih bodova'', kazao je premijer Novalić za Fenu.

Također je naglasio da ovakva vrsta politikantstva značajno usporava rad Vlade FBiH na provođenju Reformske agende.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača rekao je kako važeći zakon ugrožava stabilnost mirovinskog fonda.

Dodaje da je ''to sve što može reći u ovom trenutku'' kada ''izaslanici nisu pokazali dovoljan senzibilitet u vezi s predloženim zakonom o MIO''.

Za razliku od navedenog zakonskog rješenja, izaslanici su usvojili predložene izmjene i dopune Zakona o radu u okviru kojih je prihvaćen amandman šefa Kluba Bošnjaka Osmana Ćatića, kojim se predlaže da poslodavac prijavi radnika odmah po zasnivanju radnog odnosa, a ne po sadašnjoj praksi nakon 15 dana.

''To znači da će Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ići na usuglašavanje u Zastupnički dom, koji je ranije podržao ovaj prijedlog. Prihvatili smo amandman da se izmijeni rok u kojem je poslodavac dužan dostaviti radnu fotokopiju prijave na obvezno osiguranje umjesto trenutnih 15 dana na vrijeme zasnivanja radnog odnosa'', kazao je Drljača.

Izmjene i dopune Zakona o radu podrazumijevaju 13 točaka koje tehnički poboljšavaju Zakon i čine ga praktičnijim. Jedan od prijedloga je da se zapošljavanje u državnim poduzećima treba vršiti putem javnog oglasa, a ne na osnovu preporuke ili nekog drugog načina.

Također, uređen je član Zakona o radu koji govori o povoljnijem pravu na način da se primjenjuje uvijek povoljnije pravo ukoliko je u skladu sa zakonom. Dakle, ako je neko pravo bolje uređeno pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom predviđa se da se primjenjuje to pravo samo ukoliko je u skladu sa zakonom.

Predlaže se da godišnji odmor prema prirodi posla i vrsti radnih mjesta može trajati i duže od 30 dana, zatim izmjene predviđaju da se Vladi omogući da bude pregovarač Općeg kolektivnog ugovora i da tamo gdje ima više od 50 posto učešća državnog kapitala pregovara granske kolektivne ugovore.

Precizirane su odredbe koje se odnose na plaću, radni učinak, te pojašnjene odredbe koje se tiču nadležnosti Federalne inspekcije. Kod kazenenih odredbi uređene su pojedine odredbe u smislu da su primjenjivije za inspekcije rada.