Novi zakon o radu: Nema državnog posla bez oglasa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predložene izmjene i dopune Zakona o radu, o kojim će se očitovati Zastupnički dom Parlamenta FBiH, podrazumijevaju 13 točaka koje tehnički poboljšavaju Zakon i čine ga praktičnijim, rekao je za Fenu dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.

''Jedan od prijedloga je da se zapošljavanje u državnim poduzećima treba vršiti putem javnog oglasa, a ne na osnovu preporuke ili nekog drugog načina'', kazao je Drljača.

Osim navedenog, uređen je član Zakona o radu koji govori o povoljnijem pravu na način da se primjenjuje uvijek povoljnije pravo ukoliko je u skladu sa zakonom. Dakle, ako je netko pravo bolje uređeno pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom predviđa se da se primjenjuje to pravo samo ukoliko je u skladu sa zakonom.

Također, predlaže se da godišnji odmor prema prirodi posla i vrsti radnih mjesta može trajati i duže od 30 dana, zatim izmjene predviđaju da se Vladi omogući da bude pregovarač Općeg kolektivnog ugovora i da tamo gdje ima više od 50 posto učešća državnog kapitala pregovara granske kolektivne ugovore.

Precizirane su odredbe koje se odnose na plaću, radni učinak, te pojašnjene odredbe koje se tiču nadležnosti Federalne inspekcije. Kod kazenenih odredbi uređene su pojedine odredbe u smislu da su primjenjivije za inspekcije rada.

U pogledu prava izabranih zvaničnika to pravo je ponovno razrađeno kroz Zakon o radu, kao što je to bio slučaj u prethodnom Zakonu o radu.

''Predloženi tekst ovog zakonskog rješenja podržalo je Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Federacije, tako da je postignut koncenzus socijalnih partnera o prijedloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu'', rekao je Drljača.

Očekuje da će na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta zastupnici imati veći senzibilitet prilikom izjašnjavanja o predloženom zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju. Vlada FBiH je ponovo utvrdila predloženi zakon, u kojem je, kako je izjavio Feni Drljača, koeficijent za izračunavanje visine budućih mirovina ostao 13,6.

''Iznos koeficijenta od 13,6 je ostao uz korekcije koje se odnose na detaljniju obradu i pojašnjenja odredbi o tehnologiji načina obračuna. Dodatni izračuni kažu da je 13,6 gornji limit održivosti prema GDP-u od 2,4. U slučaju povećanja GDP-a od 3,4 ili 3,5, dvije godine uzastopno, koeficijent od 14,3 mogao bi biti održiv. Međutim, u ovom trenutku nije realan''. pojasnio je u izjavi za Fenu Drljača.