Obama u Njemačkoj pokušava dovršiti Transatlantski trgovinski sporazum

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada predsjednik Barack Obama u nedjelju otvori najveći svjetski industrijski sajam u sjevernom njemačkom gradu Hannoveru, predvodit će izaslanstvo američkih kompanija koje se nadaju da će osvojiti nova svjetska tržišta. Također će pokušati kompletirati jedan od najvećih nedovršenih zadataka njegovih predsjedničkih mandata - Transatlantski trgovinski sporazum.

Dužnosnici u Washingtonu i Bruxellesu pokušavaju dovršiti ključne dijelove sporazuma do kraja godine, nakon čega bi novi američki predsjednik i predizborne kampanje u najvećim europskim zemljama mogli zakomplicirati pregovore.

Zagovornici sporazuma - poznatog kao Transatlantsko trgovačko i investicijsko partnerstvo (TTIP) - tvrde da će smanjenje tarifa i harmoniziranje pravila dati toliko potrebni poticaj biznisu u vrijeme globalne ekonomske neizvjesnosti. Ili kako je Obama to formulirao kada je pokrenuo pregovore prije tri godine: "Novi rast i radna mjesta s obje strane Atlantika", prenosi AP.

Taj ružičasti pogled na TTIP nije, međutim, raširen u javnoj percepciji, posebno u Njemačkoj, gdje je više od 100.000 ljudi marširalo ulicama Berlina u studenom kako bi prosvjedovali protiv predloženog sporazuma.

Sindikati, nacionalisti i ekološke grupe žestoko lobiraju protiv sporazuma, tvrdeći kako će on smanjiti plaće, ugroziti zaštitu potrošača i ekoloških standarda.

Rasprave, koje se trebaju nastaviti u ponedjeljak u New Yorku, našle su se pod kritikama zbog vela tajne kojim su obavijene. Nacionalnim zastupnicima dopušteno je samo da pregledaju nacrte dokumenata u posebnim sobama za čitanje i zabranjeno im je da raspravljaju o dokumentima s ekspertima, medijima ili svojim izbornim jedinicama.

Prijedlozi da se stvore sudovi za rješenje sporova također su podgrijali strahovanja.

Čelnica EU za vanjsku trgovinu Cecilia Malmstrom predvidjela je posebne investicijske sudove koji bi presuđivali u sporovima između vlada i kompanija koje smatraju da se suočavaju s nepoštenim zakonskim preprekama u svom poslovanju.

Kritičari tvrde da bi takvi sudovi mogli staviti interese korporacija nad onima demokratski izabranih vlada, pozivajući se na raniji slučaj u kome je duhanski div Philip Morris tužio Urugvaj što je tražio postavljanje upozorenja s grafičkim prizorima bolesti na pakovanjima cigareta.