Očekuje se lančano povećanje cijena u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pandemija je izazvala inflaciju i skok cijena gotovo svih prehrambenih proizvoda, robe i usluga. Iako se tržište oporavlja, u narednom razdoblju očekuje se lančano povećanje cijena. Analize ukazuju da će najveća inflacija biti u naredne dvije godine, prenosi BHRT.

Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni Odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. U udruženjima za zaštitu prava potrošača kažu kako se udar na džep građana tek očekuje u valu novih poskupljenja, prije svega brašna.

„Ako promatramo prosječnu sindikalnu potrošačku korpu i najnižu platć ne možemo reći da plaće prate tihi rast cijena, posebno ako sad imamo u najavi poskupljenje brašna, a ulje je samo poskupilo 90 posto“, govori Dušan Srdić, ispred Udruga za zaštitu prava potrošača “Reakcija“ iz Banja Luke.

Analitičari smatraju da nema posebnih mjera koje se mogu donijeti i koje mogu utjecati na ublažavanje negativnih efekata inflacije. Jedina efikasna mjera je povećanje plaća.
„Mislim da će država jako teško donijeti neke mjere da se inflacija uspori. I mislim da neće moći ništa značajno,možda jedino mjere ograničavanja marži na neke proizvode,ali skok cijena i poskupljenja neće se moći zaustaviti“, govori ekonomista Predrag Duduković.

Istog mišljenja su i poslodavci. Godinama predlažu smanjenje stope doprinosa na plaće i olakšice u poreznoj politici.

„ Da se smanje različita porezna opterećenja, da se smanje porezi i doprinosi i da se taj dio prelije u plaće ili da se izravno povećaju plaće od strane poslodavaca“, govori Saša Trivić, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS.

Inflaciju će u konačnici najviše osjetiti građani, posebno oni u stanju socijalne potrebe i umirovljenici.

Prema mišljenju analitičara, inflacija će na kraju najviše uticati na entitetske budžete jer kompletan rast cijena vodi rastu prihoda u budžet. Tako, primjera radi, u ovoj godini u RS prihodi su viši od planiranih za 195 milijuna u odnosu na prošlu godinu, dok je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su za oko 15 posto veći nego 2020. godine.