Očekuje se rast kreditiranja i pad kamata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Rast BDP-a u Bosni i Hercegovini zadržat će se na istoj razini, iako postoje značajni politički rizici te rizici vezani za poslovanje Agrokora. Glavni pokretači rasta su privatna potrošnja i investicije, uz jaču potražnju izvana. Inflacija će porasti zbog cijena energije i snažnije domaće potražnje, dok će proračunski deficit ostati na istoj razini. Nakon više godina u crvenom, inflacija je konačno dostigla pozitivno područje s prosječnim rastom od 1,6%. S obzirom na snažniju domaću potražnju i stabilizirane cijene, očekujemo širenje jaza trgovinskog deficita u srednjoročnom razdoblju'', navodi se u kvartalnoj makroekonomskoj analizi Addiko Bank.

''Prema preliminarnim podacima, rast BDP-a je u 4. kvartalu 2016. godine ubrzan na 2,6%, a snažan rast nastavljen je i na početku 2017. godine'', istaknuo je Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Addiko Grupi.

''Industrijska proizvodnja rasla je u prosjeku za 4,5% u prva dva mjeseca 2017. godine, izvoz raste po stopi od 14,2%, a uvoz po stopi od 11,5% u istom razdoblju'', istaknuo je Stojić.

Ove se godine mogu očekivati daljnja ulaganja, posebno u energetski i transportni sektor, uz podršku međunarodnih financijskih institucija. Izvoz će i dalje poticati snažna potražnja iz inozemstva. Sve jača domaća potražnja će povećavati uvoz, tako da će neto doprinos izvoza biti negativan. S BDP-om po glavi stanovnika na razini kupovne moći od tek 28% EU prosjeka, brži proces reformi jedini je preduvjet za stabilan put ka konvergenciji.

Politička previranja ponovo su dovela do nesigurnosti u zemlji, te uzrokovala odgađanje tranše MMF-a u iznosu od 76 mil. EUR. BiH vjerojatno neće uspjeti ispuniti sve uvjete MMF-a u definiranom roku, što neće dovesti do raskida sporazuma s MMF-om, nego do dogovaranja novih mjera i rokova, o kojima se već vode pregovori. Prekid suradnje s MMF-om mogao bi utjecati na rejting zemlje. S&P i Moody’s za sada još čekaju razvoj situacije, navodi se u analizi.

Očekivani proračunski deficit u prošloj godini iznosio je 0,7% BDP-a, a očekuje se da u 2017. ostane na sličnoj razini. Punjenje proračuna je i dalje najveći problem tako da odgađanje druge tranše znači veliki pritisak za proračune bh. entiteta.

Lokalne banke su u mogućnosti kreditirati entitete da bi im pomogli da prebrode ovu krizu, ali su entitetski proračuni dugoročno neodrživi bez sredstava MMF-a. Neočekivani priliv 116 mil. EUR iz Rusije na ime otplate duga bivšeg Sovjetskog saveza popunit će nedostatak likvidnosti.

Ukupni rast kredita je blago smanjen tijekom 2016. godine. Bez obzira na to, krediti stanovništvu porasli su za 3,8% kao rezultat rasta gotovinskih kredita. Uslijed sveukupnog ekonomskog oporavka, prekinuta je stagnacija u segmentu Corporate kreditiranja, te su ovi krediti povećani za 3,3% u 2016. godini.

''U 2017. godini očekujemo veći rast kredita - od 3,9% i to zahvaljujući rastu kreditiranja privatnog sektora, uz daljnje smanjenje kamatnih stopa, povećanje zaposlenosti i plaća, kao i ponovna ulaganja. Otpisi dugova i bolja naplata rezultirali su smanjenjem udjela loših kredita u ukupnim kreditima sa 13,7% na kraju 2015. na 11,8% na kraju 2016. godine, što je ujedno i najniži udio ovih kredita u ukupnim kreditima u više od pet godina, a do kraja godine očekujemo daljnje smanjenje –na 10,9%. Udio loših kredita je još uvijek prilično visok i sprječava veća kreditiranja, posebno u Corporate sektoru. I u 2016. godini nastavljeno je snažno prikupljanje depozita. Ostvaren je rast od 7,4% (u odnosu na 7,5% u 2015.), a nastavak rasta se očekuje i tijekom 2017. godine. Odnos depozita i kredita je na kraju 2016. pao na 102% sa 107% sa kraja 2015., što ukazuje na to da se banke više oslanjaju na domaće izvore financiranja'', navodi se u makroekonomskoj analizi Addiko Bank.