Od kineskog do bosanskog sna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Narodne Republike Kine Xi Jinping od ponedjeljka je boravio u trodnevnoj posjeti Češkoj Republici, jednoj od najagilnijih država mehanizma „16+1“, u kojem zemlje centralne i istočne Evrope (CEEC), mahom nekadašnje socijalističke republike, nastupaju zajednički prema NR Kini.

Kina će u Češku Republiku samo u ovoj godini investirati 3,5 milijardi eura i to u različite sektore, od transporta, preko auto i prehrambene industrije, pa do medija i nogometa.

‘’Već u svibnju, za nešto više od mjesec dana, vidjet ćemo hoće li Bosna i Hercegovina slijediti češki primjer iskorištavanja vlastitih potencijala za privlačenje kineskog kapitala. U glavnom gradu BiH 5. i 6. svibnja održat će se Sarajevo Business Forum, a na njegovoj platformi i Forum „16+1“, sa predstavnicima država CEEC-a i, naravno, Kine. Službena izaslanstva iz nekoliko kineskih provincija već su potvrdila dolaske, a Forumu će prisustvovati i visoki dužnosnici iz Beijinga’’, naveo je Faruk Borić, predsjednik Udruženja „Bosansko-kinesko prijateljstvo“ u tekstu za današnji "Faktor".

Uloga kineske ekonomije

Uloga kineske ekonomije u svjetskoj ekonomiji je ogromna. NR Kina je prethodnih 35 godina doživjela nevjerovatan procvat zahvaljujući ponajprije reformama u sferi ekonomije koju je počeo Deng Xiaoping, a lideri sve do aktuelnog predsjednika Xija nastavljali.

"Socijalizam sa kineskim karakteristikama“, sintagma je kojom Kinezi objašnjavaju svoj društveno-politički sustav, u kojem se na vrlo specifičan način isprepliću nevidljiva ruka tržišta i vidljiva ruka države, ova potonja naročito u aktualnim naporima da pokuša smanjiti razlike između razvijenih provincija sa istoka i nerazvijenih sa zapada Kine, kao i između sela i gradova. I pored apokaliptičnih predviđanja pojedinih analitičara, kinesku ekonomiju neće zadesiti tvrdo prizemljenje nego će se održati rast na visokom i srednjem nivou.

Kina više nego ikada prije obraća pažnju na pitanja okoliša. Osobine kineske ekonomije su i inovativnost, koordiniranost i otvorenost, a uspjesi se dijele sa drugim sudionicima u procesu. Kineska ekonomija doživljava tranziciju, a na kraju tog puta zacrtan je cilj povećanja životnog standarda, odnosno da do 2049. (stote godišnjice NR Kine) više niko u Kini ne živi u siromaštvu. Time bi bio ostvaren kineski san.

BiH se, dodaje Borić, od rata na ovamo stalno nalazi u nekoj vrsti krize koju apstraktnim simbolističkim raspravama generiraju političari koji igraju na karte emocija. Ta je kriza postala izgovor za javašluk i nerad. Ne možemo čekati da neko obavi posao za nas i uredi našu državu. No, pored tih dugoročnih reformskih zahvata potrebno je iskorištavati prilike kao što je SBF i Forum „16+1“.

‘’Evo nekih od prijedloga. Kao prvo, imenovati kvalitetnog veleposlanika u Kini. Nakon mandata veleposlanika Amela Kovačevića i Borislava Marića, hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović na redu je da imenuje veleposlanika BiH u NR Kini. S obzirom na to da Kina i BiH nemaju nekih otvorenih pitanja, veleposlanik BiH, ko god bude, mogao bi biti okrenut pitanjima jačanja ekonomske suradnje, ili pak kulturne, a kroz javnu diplomaciju. Rječju, u Beijing mora ići najkvalitetniji, a ne najlojalniji diplomatski kadar. Uostalom, pogledajte veleposlanicu NR Kine u BiH Chen Bo: Njena ekselencija bavi se regijom cijelu svoju diplomatsku karijeru, izvrsno govori domaće jezike’’, navodi Borić.

Drugo, kako dodaje, bez odlaganja riješiti pitanja koja priječe izvoz određenih proizvoda u Kinu. Primjera radi, već nekoliko mjeseci propada izvoz vrijedan gotovo milijun maraka mjesečno jer Kina i BiH nisu potpisali protokolarni sporazum po kojem bi BiH mogla izvoziti meso i mesne proizvode u Kinu. Zašto Vijeće ministara BiH i nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa čeka, nije najjasnije. Država ne smije usporavati privatnu inicijativu.

Kina nije samo Beijing

Treće, potrebno je decentralizirati suradnju i proširiti je na različite segmente. Kina nije samo Beijing, Zabranjeni grad, Kineski zid. 55 etničkih zajedenica pored najbrojnijih, Han ljudi, žive u 23 provincije, pet autonomnih regija, četiri grada pod središnjom vladom, i dvije specijalne administrativne regije. Potrebno je da gradovi, županije, entiteti, nađu zainteresirane partnere na prikladnim razinama. Zasad ovakve aktivnosti žele pokrenuti jedan grad i jednu županiju, što je hvale vrijedno, ali nedovoljno.

Četvrto, neophodno je pripremiti kvalitetne i do detalja razrađene projekte. Ne može se, primjera radi, tek izraziti usmena želja za partnerstvom u gradnji, recimo, energetskih ili infrastrukturnih projekata, ili pak pozvati turiste iz Kine da posjete BiH. Peto, a vezano za četvrto, potrebno je pripremiti legislativu za najveće projekte, a naročito se fokusirati na reformu birokratskog aparata kako bi se poslovanje olakšalo. Potrebno je slijediti primjer Tešnja.

Šesto, posljednje i nikako najmanje bitno, potrebno je djelovati bez predrasuda. Nije kineska ekonomija jeftina roba iz velegradskih predgrađa. Zapravo, Kina u svaku državu plasira one proizvode koje potrošači traže, tako da prodavnice jeftine robe više govore o „nama“ nego o „njima“. No, Kina je i nešto posve drugačije. Prošle godine, boraveći u Londonu gdje je dočekan uz kraljevske počasti, predsjednik Xi je dogovorio da Kina reformira britanski nuklearni energetski sustav. Taj posao vrijedan je 25 milijardi eura.

‘’Nitko nema prava od BiH tražiti da ne misli i ne radi isključivo u svom interesu birajući partnere u skladu sa tržišnim pravilima. Ako budemo iskorištavali šanse, možda ima nade i za bosanski san’’, naveo je Borić u tekstu za današnji "Faktor".