Odobrena strategija srednjoročnog razvoja poljoprivrede u Federaciji BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Strategiju srednjoročnog razvoja poljoprivrede u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje 2015.-2019. godina odobrio je danas većinom glasova (29 "za", 9 "protiv" i 4 sudržana) Dom naroda Federalnog parlamenta na izvanrednoj sjednici u Sarajevu.

Podršku je krajem svibnja dao i Predstavnički dom.

Izaslanici koji su danas bili protiv ili suzdržani smatraju da to nije dovoljno dobar dokument između ostalog i zato što ne precizira rokove niti sadrži akcijski plan za njegovu primjenu.

Pojedinci, kao Slobodan Tomić iz izaslaničkog kluba Srba, bezuspješno su tražili usporavanje parlamentarne procedure za ovu strategiju jer, kako su rekli, ona mora proći javnu raspravu prije izjašnjavanja Parlamenta.

Ništa od tih navoda nije uvažila većina izaslanika te je, u konačnici, glasovala za strategiju koju je Parlamentu predložila Federalna vlada, odnosno resorno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Pejo Janjić iz Odjela za ruralni razvoj u tom ministarstvu obrazložio je strategiju Domu naroda nazvavši je "strategijom preokreta" jer je njena tendencija, kako je naveo, da ulaganja u ruralni razvoj vremenom postanu primarni stub razvoja poljoprivrednog sektora.

Dosad su gotovo isključivo novčani poticaji poljoprivrednicima, uz to i neredovni, bili okosnica poljoprivredne politike, dodao je.

''Novi pristup koji nudi ova strategija zasniva se na snažnom rastu ulaganja u mjere ruralnog razvoja koje primarno čini podrška investicijama u novu tehnologiju proizvodnje i doradu, tako da ove mjere na kraju implementacije strategije postaju dominantan stub poljoprivredne politike'', kaže Janjić uz napomenu da novčani poticaji poljoprivrednicima ostaju i dalje na snazi.

On je podsjetio da se prema zakonskim odredbama, na srednjoročnoj strategiji bazira poljoprivredna politika te je dodao da nova strategija vodi uvjetima za uspješan odgovor poljoprivrede u FBiH procesima globalizacije tržišta i pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Naglasivši da je u njenu izradu bila uključena struka a ne politika, Janjić je naveo da se strategija temelji na tri stuba.

Prvi je tržišno-cjenovna politika koja se realizira kroz tržišne intervencije i izravna plaćanja u proizvodnji (poticaji), ali ovog puta „po grlu i hektaru“, s obaveznom kontrolom na terenu jačom nego dosad.

Drugi stub su strukturne mjere i on se realizira kroz program ruralnog razvoja koji će, po Janjićevim riječima, ubrzo biti u parlamentarnoj proceduri. Suština predviđenih mjera su podrška ulaganjima u poljoprivredna gazdinstva, objekte, opremu i mehanizaciju te druge investicije čija je funkcija rast kvaliteta i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda.

Treći stub predložene strategije, kako je naveo Janjić, podrazumijeva opće usluge a one treba da stvore pogodan ambijent za održavanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz mjere zaštite zdravlja biljaka i životinja, sigurnosti hrane, savjetodavne usluge, zdravstveno i mirovinsko osiguranje poljoprivrednika i druge elemente.