Općina u Hrvatskoj protiv odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijećnici Općinskog vijeća Dvor u Hrvatskoj jednoglasno su u ponedjeljak 21. listopada usvojili zaključak kojim se potvrđuje protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području ove općine.

Na sjednici Općinskog vijeća Dvor u Hrvatskoj nije predstavljen “Nacionalni program provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva”, iako je zbog ove teme sjednica i sazvana jučer.

Sjednici su prisustvovali i predstavnici hrvatskog Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nukelarne elektrane iz Krškog, a vijećnici su jednoglasno usvojili zaključak kojim se potvrđuje protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području ove općine.

Na početku sjednice načelnik općine Nikola Arbutina podsjetio je da je Općinsko vijeće u travnju 2015. usvojilo zaključak da se protivi ideji da se na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni otpad.

Vijećnik Ljuban Milaković je nakon toga rekao da nema potrebe da se predstavlja “Nacionalni program” s obzirom na to da je to već urađeno tijekom javnih rasprava.

Na njegov prijedlog, Općinsko vijeće je jednoglasno usvojilo zaključak kojim se potvrđuje protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području ove općine.

Zatraženi pisani ogovori

U zaključku je navedeno da načelnik općine od nadležnih institucija pisano zatraži odgovore koje su aktivnosti iz Nacionalnog program sprovedene i koje su planirane.

Nakon toga sjednica je zaključena.

Arbutina je rekao novinarima da je kao predlagač sazvao sjednicu kako bi vijećnici i javnost imali priliku da dobiju odgovore u vezi sa sprovođenjem “Nacionalnog programa”.

'' Općinsko vijeće je zaključkom potvrdilo protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području općine Dvor. Kao načelnik ću ispoštovati odluku vijeća i zatražit ću pisane odgovore od nadležnih”, rekao je Arbutina nakon sjednice.

Prema njegovim riječima, zbrinjavanje radioaktivnog otpada je državno pitanje koje rješava država.

Direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane iz Krškog Hrvoje Prpić rekao je da će sve biti urađeno kako bi do 2023. godine lokacija Čerkezovac bila spremna za ove namjene.

“Kroz medije se ovo predstavlja kao hrvatska Fukušima, nisko i srednje radioaktivni otpad je skoro 40 godina u zgradi u Krškom, 60 godina na Institutu Ruđer Bošković. Od 2013. smješta se po bolnicama i drugim institucijama što je po direktivama EU nedopustivo i država mora preuzeti odgovornost”, rekao je on, prenosi BHRT.

Tražio se dogovor

Prpić je podsjetio da je prošle godine usvojen “Nacionalni program”, te da je Hrvatska pokušala naći dogovor o zajedničkom odlagalištu u Sloveniji.

“Mi smo odlagali naše aktivnosti jer smo ulagali napore u dogovore sa Slovenijom koja nije pristala da prihvati institucionalni otpad iz Hrvatske iako je riječ o 10-12 metara kubnih. Šta je to naspram 6.000-8.000 metara kubnih zajedničkog otpada iz Krškog”, dodao je Prpić.

Prema njegovim riječima, do kraja godine bit će sprovedene aktivnosti koje idu prema izradi studije procjene utjecaja na okolinu, što uključuje sigurnosne analize, istraživačke radnje, nulto stanje radioaktivnosti.

“Htjeli smo uključiti lokalnu zajednicu da ih uvjerimo da takav zahvat na toj lokaciji neće imati štetni utjecaj. Uz sve to idu razvojne aktivnosti, ne kao nadoknada štete jer štete neće biti, već kao gospodarski podsticaj, a riječ je o 300 milijuna kuna za sve te godine. Putem naknada, država pokazuje dobre namjere”, naveo je Prpić.

On je rekao da će naknada biti usmjerena u infrastrukturu, zdravstvo i slično, o čemu su već napravljene studije.

Prpić je naglasio da će isplata biti regulirana posebnim uredbama, te da se načelno ne isplaćuje pojedincima.

On je kao jedan od mogućih projekata naveo i izgradnju mosta na graničnom prelazu prema Novom Gradu.

Nema alternativne lokacije

Na pitanje novinara da li će realizacija Nacionalnog programa biti nastavljena bez obzira na protivljenje građana, Prpić je rekao da je država u obvezi da zbrine radioaktivni otpad, te da alternativne lokacije nema.

“Potrebno je lokalnu zajednicu uvjeriti da ne može biti štetnog utjecaja jer sada nema povjerenja pošto se šire dezinformacije. Teško je steći povjerenje na ovaj način jer nam se ne daje prilika”, dodao je Prpić.

On je negirao da na lokaciji kasarne Čerkezovac ima bilo kakvih aktivnosti vezanih za odlaganje otpada.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo državne imovine treba da riješi imovinsko-pravne odnose da bi nakon toga vojarnu preuzelo Ministarstvo zaštite životne sredine, odnosno Fond.

“Nakon toga ide prekogranična saradnja. Naša obveza je da predamo studiju utjecaja susjednim zemljama i da odgovaramo na sva pitanja ako ih bude. Očekujemo da će najviše zanimanja biti iz BiH. Mi smo i 2016., iako BiH nije bila potpisnica ESPOO konvencije, postupak dali u prekograničnu suradnju, uvažavajući da postoji zanimanje”, naglasio je Prpić.

Prosvjed građana

Prema njegovim riječima, Hrvatska nije pokretala radnje jer se očekivalo da će biti postignut dogovor sa Slovenijom zbog čega neke aktivnosti kasne, ali će sve biti urađeno kako bi do 2023. lokacija bila spremna.

“U prvoj fazi mi zbrinjavamo institucionalni otpad u dva već postojeća ukopana tunela koja je vojska koristila i koje treba prilagoditi. Za prihvaćanje i obradu otpada iz Krškog bit će novo skladište u koje će se pakovati betonski blokovi. Otpad će prije toga biti obrađen u jednoj od europskih zemalja”, rekao je Prpić.

On je objasnio da će za ove potrebe biti korištena četiri ukopana tunela u kasarni Čerkezovac.

Ispred zgrade općine danas je u isto vrijeme Stožer za obranu Dvora od radioaktivnog otpada organizirao prosvjed građana.

Vlado Ribić iz ovog stožera rekao je da je okupljanje organizirano kako bi poslali poruku cijeloj Hrvatskoj da građani ne žele radioaktivni otpad u Dvoru.

“Ujedno smo željeli da pošaljemo poruku i našim vijećnicima koje su birali građani, da radioaktivnom otpadu nije ovdje mjesto”, rekao je Ribić.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da politika sprovodi “Nacionalni program” daleko od očiju javnosti i na taj način podcjenjuju ljude.

Dumbović je rekao da Hrvatska želi odlagati radioaktivni otpad u regiji koja planove razvoja bazira na očuvanju prirodnog bogatstva.