Otkud dolaze: Strogo kontrolirani uvezeni vitamini u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uvoz hrane, a time voća i povrća, nije novost niti jedne države na planeti, jer su rijetke sredine koje imaju apsolutno svu ponudu prehrambenih proizvoda. Tako je i s državama u regiji, konkretno i u Bosni i Hercegovini, čiji se uvoz voća i povrća, koji su predmet ove analize, mjeri u stotinama milijuna kilograma, prenosi Al Jazeera.

Nakon nedavno objavljene priče o bolesnim kravama i zaraženim sadnicama maline, opravdano se postavlja pitanje i o ispravnosti konzumnog voća i povrća koje stiže iz uvoza. Potrošači se vrlo često žale na lošu kvalitetu uvoznog voća i povrća, zahtijevajući domaće, a domaćega na policama nema. U tom smislu, nužno je znati procedure kod uvoza voća i povrća, na koji način se radi kontrola i mogu li građani biti u potpunosti sigurni u ispravnost, kvalitetu i zdravstveno stanje uvezenih namirnica.

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokazuju da je prošle godine svaka druga banana na police bh. trgovina stigla iz Ekvadora, a skoro sve količine tog voća iz država Središnje i Južne Amerike. Trećina jabuka uvezena je iz Poljske, polovica naranči iz Grčke, a lubenice uvoze iz Makedonije, Albanije, Turske, Grčke. Limun dolazi iz Turske i Španjolske, no velike količine stižu i iz Argentine. Slično je i s povrćem - najviše rajčica stiže iz Albanije i Turske, gotovo cjelokupne količine krumpira stižu iz Njemačke, a graha iz Argentine, Kine, Kanade, Egipta.

Bez obzira dolaze li na police iz prekooceanskih krajeva ili iz neposrednog susjedstva, za sve vrste voća i povrća važe ista pravila - bez certifikata nadležnih inspekcijskih službi, u kojima jasno stoji potvrda o ispunjenim standardima, ispravnosti i kvaliteti, nema carinjenja robe, a time ni uvoza.

I fizički pregled prema potrebi

"Službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene voća i povrća pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu provode sanitarna inspekcija, odnosno inspekcija za hranu u sastavu nadležnih inspekcijskih organa entiteta i Brčko distrikt", objašnjavaju u Agenciji za sigurnost hrane.
Prema toj proceduri, kontrole uključuju pregled dokumentacije, slučajni identifikacijski pregled uzorka i, ako treba, fizički pregled.

"Fizički pregled označuje pregled same hrane, što može uključiti i pregled na prijevoznim sredstvima, pregled pakiranja, deklaracija i temperature, uzorkovanje radi analiza i laboratorijskih ispitivanja i ostale vrste pregleda koji su potrebni kako bi se potvrdila sukladnost s propisima o hrani", piše u odgovoru Agencije, koji potpisuje njezin ravnatelj Džemil Hajrić.

Ako se i dogodi propust, odnosno na tržište se pokuša dostaviti zdravstveno neispravna hrana, postoji jasan slijed odgovornosti - od proizvodnje, preko prerade i obrade, do distribucije, a time i kažnjavanja onih koji u bilo kom trenutku ugroze zdravlje ljudi.

Iz Agencije za sigurnost hrane još navode kako posljednjih godina "nije bilo značajnijih odstupanja" kad je zdravstvena ispravnost hrane - konkretno voća i povrća u pitanju.

Stroge inspekcije

O ispunjenju neophodnih uvjeta o zdravstvenoj ispravnosti uvezenog voća i povrća brinu entitetske inspekcijske službe, koje navode da svaku pošiljku hrane koja se uvozi "mora pratiti potrebna dokumentacija, koja uključuje i uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i certifikat koji izdaje nadležni organ zemlje izvoznice, a kojim se potvrđuje da je pošiljka ispravna".

"Inspekcija za hranu prilikom uvoza, pored provjere dokumetacije, vrši i organoleprički pregled pošiljke (izgled, miris, boja, deklaracije) i uzorkovanje proizvoda za laboratorijske analize, na principu procjene rizika. To podrazumijeva da se obavezno uzorkuju oni proizvodi za koje je u prethodnim pošiljkama utvrđena neka nepravilnost i proizvodi koji se prvi put uvoze", navodi Dušanka Makivić, glasnogovornica Uprave za inspekcijske poslove bh. entiteta Republika Srpska.