Otvorena obnovljena zgrada Općinskog suda u Čapljini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prigodnom svečanošću u Općinskom sudu u Čapljini obilježen je završetak obnove zgrade i prostorija tog suda.

Za obnovu zgrade Općinskog suda u Čapljini, u koju je uloženo 70 000 maraka, sredstva je osigurala Vlada Kraljevine Norveške, a obnova je urađena u okviru projekta Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.

U potpunosti su adaptirane sudnice i uredi unutar zgrade stare pedeset godina, obnovljen je krov zgrade, sanirani su podovi, zamijenjeni otvori i dijelovi instalacija te postavljena termofasada.

Predsjednica Općinskog suda u Čapljini Zdenka Filipović u izjavi za novinare kazala je kako su djelatnici tog suda konačno dobili uvjetne prostorije za rad te je zahvalila norveškoj Vladi i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH.

"Jako smo sretni zbog obavljenih radova, jer možete zamisliti kako je bilo raditi u prostoriji u kojoj sa zida s električnim instalacijama curi voda. Također, na zgradi Suda su bile azbestne ploče, koje su počele pucati i otpadati, a stara su prozorska okna padala na ulicu", istaknula je sutkinja Filipović.

Dodala je kako će Sud ostvariti i velike energetske, a samim time i novčane uštede, s obzirom da je obnova urađena u skladu s najvišim europskim standardima.

Predsjednica Općinskog suda u Čapljini upozorila je kako je ostao još neriješen problem podruma zgrade u kojoj je smještena arhiva Suda, a koji je prošle godine poplavljen.

Potpredsjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, Ružica Jukić obećala je pomoć pri rješavanju tog problema te je podsjetila da se još od 2003. godine kontinuirano provode aktivnosti na obnovi zgrada bh. sudova.

"Pravosuđe u BiH ne može funkcionirati efikasno i biti u skladu s europskim standardima ukoliko fizički uvjeti rada nisu zadovoljavajući, zato je rekonstrukcija sudskih zgrada u BiH iznimno važna za cjelovitu reformu pravosuđa", kazala je Jukić.

Po njezinim riječima, pored obnove samih zgrada, u okviru Projekta reforme pravosuđa, veliki je posao urađen na smanjenju broja zaostalih sudskih predmeta.

"Više nemam predmeta iz, na primjer, 1948. godine, kao što je bilo slučajeva. No, ovaj broj sudaca koji danas imamo fizički ne mogu riješiti sve zaostatke imajući u vidu broj predmeta koji je naslijeđen prije početka reforme.

Dakle, da bismo stanje doveli na nulu neće biti moguće bez pomoći zakonodavne i izvršne vlasti, odnosno bez zapošljavanja novih sudaca", kazala je potpredsjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Ružica Jukić.