Pad proizvodnje i sporiji rast potrošnje, prve posljedice krize u Agrokoru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvi pad industrijske proizvodnje nakon više od dvije godine i znatno usporavanje rasta prometa u maloprodaji možda predstavljaju prve naznake posljedica krize u Agrokoru, a idućih se mjeseci, kažu analitičari, može očekivati vidljiviji utjecaj te krize na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Državni zavod za statistiku (DZS) RH objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja u travnju pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Prvi pad proizvodnje od siječnja 2015. iznenadio je analitičare koji su u anketi Hine očekivali rast za više od 2 posto.

Detaljniji podaci u izvješću DZS-a pokazuju 'da je de facto u najznačajnijem sektoru kada se gleda udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji – u proizvodnji prehrambenih proizvoda - u travnju zabilježen pad za više od 7 posto na godišnjoj razini', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

S obzirom na to da su bili uskrsni blagdani i da je vrijeme pripreme za glavnu turističku sezonu, može se zaključiti, kaže Šantić, da se sigurno jedan dio toga pada u proizvodnji odnosi na nesigurnosti vezane za ishod restrukturiranja u Agrokoru.

Pad proizvodnje u travnju posljedica je pada proizvodnje energije, za 4,3 posto, ali i proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,2 posto, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja u toj kategoriji pada.

''Pad u ovoj kategoriji proizvoda primjetan je od početka godine, a ne isključujemo mogućnost povezanosti sa situacijom u koncernu Agrokor i povezanim poduzećima'', navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Prve javne naznake krize u Agrokoru pojavile su se polovinom siječnja, kada je agencija Moody's smanjila kreditni rejting najvećem hrvatskom koncernu.

Potom je to isto učinila agencija Standard & Poor's, a nakon niza drugih naznaka produbljivanja krize u prezaduženoj kompaniji, u travnju se povukla dotadašnja Uprava Agrokora na čelu s Ivicom Todorićem, pa je uvedena izvanredna uprava.

Premda se sve to odvijalo u prvom tromjesečju, analitičari procjenjuju da je u tom razdoblju bruto domaći proizvod nastavio rasti po relativno visokoj stopi od oko 3 posto. Prvu procjenu BDP-a u prvom kvartalu DZS će objaviti u srijedu.

''Za očekivati je da se problemi s Agrokorom nisu odrazili na ukupnu gospodarsku aktivnost u prvom tromjesečju. No, u nastavku godine, s eskalacijom problema u tom koncernu, za očekivati je da će biti vidljiviji utjecaj na ukupnu gospodarsku aktivnost'', kaže Šantić.

Kriza u Agrokoru, dodaje, za jedan dio hrvatskog gospodarstva, ne samo za Agrokor, nego i za cijeli lanac dobavljača, predstavlja šok terapiju i bit će potrebno određeno vrijeme da se dobavljači prilagode i pronađu alternativni način poslovanja, odnosno alternativne kanale za prodaju svojih proizvoda.