Padaju necarinske barijere između BiH i Srbije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Necarinske barijere s kojima se poduzeća iz BiH susreću prilikom izvoza svojih proizvoda u Srbiju već godinama možda bi uskoro mogle postati stvar prošlosti.

Kako navode u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK), BiH je prema Srbiji prijavila četiri necarinske barijere, i to tri službene koje su uočene prilikom izvoza pilećeg mesa, mehanički otkoštenog mesa i mlijeka, te jedna koja još nije prihvaćena kao službena, a tiče se izvoza piva.

Pojašnjavaju da su necarinske barijere prijavljene u smislu zadržavanja robe na granici, uzimanje uzoraka za analizu svake pošiljke te nepriznavanja analiza akreditiranih laboratorija BiH. Tako ima slučajeva da se pri izvozu visokokvarljive robe, poput mesa, uzimaju uzorci od svake pošiljke, a rezultati analiza zadržavaju robu na granici do 10 dana, sve dok ona ne postane kvarljiva.

Analiza rizika

"Ovakve situacije, koje su, nažalost, vrlo česte, predstavljaju ozbiljan problem izvoznicima, a rješenje je jednostavna analiza rizika", rekli su iz VTK BiH. Da bi se ovim pojavama moglo stati u kraj u nekom narednom razdoblju, potvrdio je nedavni sastanak Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa Rasimom Ljajićem, ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, čija je tema bila upravo uklanjanje necarinskih barijera u trgovini zemalja regije.

Šarović je tada predočio Ljajiću pritužbe bh. kompanija koje se bave izvozom mesa peradi i barijerama na koje nailaze u Srbiji, posebno onima koje se odnose na laboratorijske analize. Kako su rekli iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministri su dogovorili da nadležna ministarstva BiH i Srbije u što skorije vrijeme organiziraju sastanak nadležnih inspekcijskih tijela dviju zemalja kako bi bile eliminirane barijere u veoma razvijenoj trgovinskoj suradnji. Iz VTK BiH rekli su da su necarinske barijere, koje se najčešće pojavljuju u trgovini između zemalja CEFTA regije, tehničke, sanitarne i fitosanitarne te administrativne. Pojašnjavaju da se tehničke barijere javljaju u smislu neprihvaćanja dokumenata o ocjeni usuglašenosti, odnosno dešava se da su zemlje CEFTA regije na različitim nivoima usvajanja direktiva EU o tehničkim propisima, pri čemu se javlja problem ovakve vrste.

Kod sanitarnih i fitosanitarnih barijera, kažu, dolazi do neprihvaćanja certifikata izdanih od strane akreditiranih kuća. Kada su u pitanju administrativne barijere, iz VTK BiH pojašnjavaju da su one najčešće prisutne na graničnim prijelazima, i to, na primjer, netransparentna procedura carinjenja, kontrole i verifikacija dokumenata o porijeklu robe, nedostatak informacija o novousvojenim propisima, te skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola.

"Kronološki promatrano, u 2009. godini, prema izvještaju CEFTA sekretarijata, najviše barijera pri trgovini prijavili su Kosovo i Srbija, dok je 2015. godine najviše prijavljenih barijera bilo od strane Srbije i BiH", precizirali su iz VTK BiH.

Trgovina prehrambenih proizvoda

Prema njihovim riječima, u 2009. godini dominirale su prijave barijera prilikom trgovine prehrambenim proizvodima, pićem, alkoholima i sirćetom, duhanom i cigaretama te živim životinjama i životinjskim proizvodima. "U 2015. najviše prijavljenih barijera bilo je također iz oblasti prehrambene industrije, zatim kemijske industrije, živih životinja i životinjskih proizvoda", rekli su iz Komore.

Dodaju da, iako se do danas broj prijavljenih barijera smanjio na najmanju moguću mjeru, sve tri vrste barijera i dalje se javljaju pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u Srbiju.

Naglašavaju da se problemi međusobnog nepriznavanja certifikata proizvoda javljaju bez obzira na potpisane protokole o međusobnom priznavanju certifikata akreditiranih laboratorija, što se smatra istinskom necarinskom barijerom. Međutim, u praksi postoje i slučajevi kada kompanije prijavljuju barijeru kao necarinsku, a nakon obavljenog preispitivanja barijere, utvrdi se kako takva barijera nije imala osnova, na primjer, certifikat robe nije izdat od strane neakreditirane laboratorije i slično. S tim u vezi, a kako bi se izbjegle necarinske barijere, barem one poput zadržavanja prehrambenih proizvoda na granicama, iz VTK BiH kažu da je potrebno uspostaviti sustav analize rizika u svakoj od zemalja CEFTA.

Pojašnjavaju da je analiza rizika sustav provjeravanja pošiljki i uzimanja uzoraka pošiljki na granicama u određenim periodima. Ukoliko se pokaže da su posljednje tri analize uzoraka negativne na tretirane sastojke, onda bi pošiljke granicu trebalo da prelaze nesmetano jedan određeno razdoblje. "Za uspostavljanje ovakvog sustava nadzora zadužene su Uprave za veterinarstvo i inspekcijske službe svake od zemlje i trebalo bi da budu predmet njihovog međusobnog dogovora", rekli su iz VTK BiH.