Pelješki most mogao bi završiti u Haagu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Spusti li Hrvatska ijedan objekt u more, država Bosna i Hercegovina, preko javnog pravobranitelja, svog državnog, treba prikupiti dokaze, osnovati odvjetnički tim i pokrenuti međunarodnu tužbu u Haagu, tužiti Hrvatsku za jednostrano ponašanje", rekao je za radio Slobodna Europa sudski vještak za promet i zamjenik predsjednika Pomorskog društva Bosne i Hercegovine Ševal Kovačević komentirajući konačnu odluku Hrvatske o gradnji Pelješkog mosta.

Naime, nedavno je ministar prometa Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić najavio kako gradnja mosta na Pelješcu počinje krajem ove ili početkom slijedeće godine.

Put za gradnju je otvoren nakon što je danski konzorcij dostavio studiju izvodljivosti.

Dio bh. stručnjaka tvrdi da Hrvatska nema pravo graditi most, a odgovor hrvatskog resornog ministra Siniše Hajdaš Dončića je - svi dokumenti su spremni.

"U toj studiji je Pelješac kao most, reći ću, najbolje rješenje. Mi smo sukladno svim dobrim uzanicama, sukladno, neću reći preporukama, već zajedničkim standardima izradili svu dokumentaciju i nas više nakon toga ništa ne spriječava da ne krenemo sa realizacijom te kapitalne investicije. Uključujemo Bosnu i Hercegovinu, ali ja ću samo reći da će Bosna i Hercegovina u budućnosti trebati Hrvatsku više nego što će Hrvatska trebati Bosnu i Hercegovinu. Pametnom dosta", rekao je hrvatski ministar prometa.

Stanovnici Neuma, jedinog bh. grada na moru, nisu zabrinuti.

''Nama, domaćim ljudima to ne smeta. Bolje i za nas. I mi ćemo prije stići na Pelješac, Korčulu i Orebić. Ja sam za to da se direktno uveže cesta za Neum. Nema veze koridor, neka to bude i put prema Hrvatskoj, ali poseban dio ako bi se mogao uraditi preko Svitave bilo bi idealno. Jest da je to sada EU, ali ipak je bolje kad kažeš da imaš svoj put za izlaz na more'', navode stanovnici Neuma za RSE

Takozvanom zaobilaznicom u Neumu i dalje se bave samo političari, dok se suštinski problemi redovno, smatra Davor Krešić iz Udruge turističkih djelatnika Neum, i dalje zaobilaze.

''Ja želim naglasiti probleme sa kojima se mi susrećemo, budući da je Neum već totalno izolirano mjesto. Mi nismo nikako povezani s unutrašnjosti BiH, znači s našom državom i mislim da je to jedna velika sramota i za državu i za ljude koji bi trebali raditi na tom pitanju. Druga stvar su autobusne linije, koje nikako ne staju u Neumu. I hajde vi to objasnite jednom Francuzu ili Nijemcu, koji ima Mostar ili Dubrovnik na sat vremena, i koji dođu tu i misle da autobusi voze svaki sat vremena'', kaže Krešić.

Pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Pavo Boban smatra kako most može biti od koristi i za Neum, i za jug Bosne i Hercegovine.

''Ne vidim ništa sporno da bi se izgradnja mosta trebala problematizirati. Naravno da bi se tehnički elementi mosta trebali uskladiti s potrebama, u prvom redu, Neuma", smatra Boban.

Tri godine nakon početka radova, most bi trebao biti dovršen, pa se iz Hrvatske u Hrvatsku više ne bi trebalo ići trajektom ili kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.

Prema planu hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i komunikacija, most koji spaja kopno i Pelješac trebao bi biti dug 2.3 kilometra, širok 15 metara, a visok 55 metara.

U sljedeća dva tjedna studija izvodljivosti bit će predstavljen javnosti. Dio bh. stručnjaka tvrdi da bi most koji ne bi ugrožavao međunarodni plovni put i interese Bosne i Hercegovine morao imati plovnu visinu od 60 metara i glavni raspon od 500 metara.
Takvo rješenje ne može koštati manje od 300 milijuna eura, dok je Hrvatska spominjala manje gabarite i cijenu od 200 milijuna eura.