Pet zemalja nasljednica spori se u dijeljenju raskošne imovine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tri godine od posljednjeg okupljanja predstavnika država sukcesora SFRJ, planirani sastanak u Ohridu je odgođen i konačna podjela diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše države u vrijednosti od 266.400.000 dolara, i nakon višedesetljetnog zastoja, do daljeg ostaje na čekanju.

Adnan Hadžikapetanović, tajnik Ministarstva inozemnih poslova BiH i ovlašteni bh. pregovarač za ovo pitanje, objašnjava za "Nezavisne" da se na ovaj način poštuje preporuka pojedinih zemalja nasljednica, koje su izrazile potrebu za dodatnim informacijama i konzultacijama po pojedinim pitanjima u vezi s raspodjelom, iako je stav BiH da se to nije trebalo dogoditi.

"Stav Bosne i Hercegovine je bio da sastanak u Ohridu treba održati, te smo nakon otkazivanja od Makedonije odmah tražili što prije organizaciju novog sastanka i očekujemo da se to dogodi što je prije moguće, u svakom slučaju do kraja godine", naglasio je on.

U rješavanje ove problematike uključeno je pet zemalja nasljednica, a BiH je, kako dodaje Hadžikapetanović, ušla u posjed većeg dijela imovine koju je dobila raspodjelom, dok će bilateralno rješavati objekte u Ankari, odnosno u Beču, koje ugovorom o zakupu koriste Srbija, odnosno Hrvatska.

Imovinu u Ankari čine 8.899 kvadratnih metara zemljišta i zgrada Veleposlanstva površine 617 kvadratnih metara, na adresi Paris Caddesi No. 47 Kavaklidere. Istovremeno, do kraja godine BiH planira kupiti zgrade veleposlanstava u Beogradu i Zagrebu, za svoje potrebe.

"Tu je glavna ideja vodilja prioritet vanjske politike BiH, a to je dobrosusjedska i regionalna suradnja. Zato je prioritet i rješavanje diplomatsko-konzularnih predstavništva BiH u susjednim zemljama, ali imovina koja nam pripada, a nalazi se u Zagrebu ili Beogradu, ne spada pod pitanja raspodjele DKP mreže bivše Jugoslavije, tj. podjelom te imovine se na bavi isti odbor kao za podjelu imovine diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše Jugoslavije", stav je resornog ministarstva.

Od 266.400.000 dolara, koliko je procijenjena vrijednost samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, BiH pripada 15 posto ili 39.960.000 dolara. Ministarstvo vanjksih poslova BiH dosad je preuzelo i uknjižilo rezidenciju u Budimpešti, Otavi, Oslu, Londonu, Washingtonu, a posjeduje i stan u Milanu, veleposlanstva u Nairobiu, Alžiru...

Od ukupno 123 diplomatske nekretnine koje je posjedovala bivša Jugoslavija, dosad su raspodijeljena 72 objekta, pri čemu je Srbiji pripalo 30 veleposlanstava, rezidencija i stanova i ona potražuje skoro 40 posto od ukupne imovine, Hrvatskoj je dosad pripalo 18 objekata, Sloveniji i BiH po 10, a Makedoniji četiri, prenose Nezavisne novine.

Vrijednost imovine

• 67 nekretnina ukupne vrijednosti 201 milijun dolara
• BiH pripada 30,15 milijuna dolara
• Ostatak Europe šest nekretnina vrijednih 20,9 milijuna dolara
• Odnosno 3,135 milijuna dolara za BiH
• Latinska Amerika i Karibi, sa 13 nekretnina, 11,4 milijuna dolara (BiH 1,71 milijuna dolara)
• Azija, sedam nekretnina od 9,1 milijuna dolara (BiH 1,36 milijun dolara)
• Sjeverna Afrika, šest nekretnina od 4,7 milijuna dolara (BiH 0,75 milijuna dolara)
• Afrika i Sahara 24 nekretnine, 19,3 milijuna dolara, (BiH 2,895 milijuna dolara)

Aneksi

Pitanja koja se odnose na nasljedstvo svrstana su kroz ukupno sedam aneksa Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije:
Aneks A - Pokretna i nepokretna državna imovina
Aneks B - Diplomatska i konzularna imovina
Aneks C - Financijska potraživanja i dugovanja
Aneks D - Arhivska građa
Aneks E - Mirovine
Aneks F - Ostala prava, koristi i dugovanja
Aneks G - Privatna svojina i stečena prava

Centralni sastanak

Sastanak Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ, koji je posljednji put održan 2009. godine, trebalo bi biti 11. studenog u Sarajevu. Ovaj centralni sastanak bi tretirao provođenje Aneksa A, kao i aneksa B, C, D i G.