Petar Mihić iz Ljubinja prvi u Hercegovini proizvodi slatki pelin

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok su Hercegovci uveliko zagazili u proizvodnju smilja, Ljubinjac Petar Mihić odlučio se da ode korak dalje. Pored smilja i bosiljka, među prvima u BiH krenuo je u proizvodnju slatkog pelina, a prije nekoliko godina zasadio je i svoju prvu sadnicu. Vjetar u leđa na tom putu daje mu plodno hercegovačko tlo.

Za sada, kaže, nema mnogo novčanog uloga, budući da je već sam proizveo sjeme i uveliko se sprema za dalju proizvodnju.

Na pet dunuma obiteljske zemlje u Ljubinju u travnju planira zasaditi ovu biljku, a prve plodove očekuje već u rujnu. Budu li mu vremenske prilike išle na ruku, plodovi rada mogli bi doći i mjesec dana ranije.

Cijeli posao započeo sasvim slučajno

U priči za “Moju Hercegovinu” Petar kaže da voli aromatične biljke, pa se, poslije uzgoja bosiljka i smilja nije dugo premišljao da li da zasadi slatki pelin.

Za proizvodnju slatkog pelina odlučio se sasvim slučajno, kada je ispred kuće zapazio ovu biljku. Znatiželja ga je natjerala da se raspita koja je to biljka koje u Ljubinju ima na pretek, a za kojom Ljubinjci uopće ne mare.

Prvobitne informacije je tražio na internetu, a nakon prvih potvrda da se radi o ljekovitom slatkom pelinu, odlučio je konzultirati se i sa stručnjacima.

“U nas bi ovu biljku zvali bejturan. Nitko nije znao što je to i kakva je to biljka, dok ja nisam počeo sve to. Kod nas oko kuće je toga bilo baš dosta i bilo mi je jako zanimljivo. Tražio sam na internetu, a konzultirao sam se sa stručnjacima, preko jednog prijatelja u Kini, i od njih sa dobio potvrdu da je u pitanju slatki pelin”, priča Petar.

Nakon toga nije bilo dileme da se baš u ljubinjskom kraju “krije” biljka ljekovitih svojstava, koju do sada nitko nije uzgajao. Vođen tom mišlju, Petar je odlučio da vrijeme nakon posla, koji obavlja u Mostaru, posveti uzgoju ove biljke.

Petrovoj ideji podršku je dala i njegova obitelj, pa će, kako sada planiraju, obiteljski krenuti u “novi biznis”. O potencijaloj zaradi, kaže, još je rano govoriti.

Prodavati sušenu biljku, a kasnije praviti i eterično ulje

“Ovo do sada što sam uspio posaditi i ubrati je bila kao neka proba. Htio sam vidjeti kako to sve ide, kolika će uopće biti potražnja za tim, ima li uopće tržišta. Do sada sam uglavnom poklanjao pelin, skoro ništa nisam prodavao, ali već sljedeće godine očekujem da ću ovaj posao malo uozbiljiti. Još uvijek sam u fazi kada istražujem i cijenu i sve ostalo”, kaže Petar.

Plan je da za početak prodaje sušenu biljku, a kasnije će praviti i eterično ulje.

Petar dodaje kako uzgoj ove biljke zahtjeva pažnju i vrijeme.

“Ja dođem s posla, sadim, svaki dan pomalo. Ima posla oko ovoga, treba ga zalijevati, proizvodnja je organska, nema nikakvog prskanja kemikalijama, treba redovno travu čupati. Jednogodišnja je biljka, pa svake godine ispočetka”, objašnjava Petar.

Specifična biljka

Slatki pelin je specifična biljka, koja za razliku od običnog pelina dosegne visinu od čak dva i pol metra. Ima glavičaste mirisne cvjetove svijetlo-žute boje . Stabljika ove biljke je uspravna sa grančicama koje su naizmjenično postavljene. Plod su joj sjemenke koje su izrazito sitne, a od davnina su poznata ljekovita svojstva ove biljke. U Starom Egiptu je bila lijek protiv parazita i lijek za kožne bolesti. Na hercegovačkom području ''bejturan'' se koristio kao lijek, miris i začin.

Nakon berbe biljka se suši za čaja, a postoje i drugi načini prerade biljke u ulje.

Uzgojem slatkog pelina, prema Petrovim saznanjima, bavi se još samo jedna obitelj u Ljubuškom.

Petar se nada da će sljedeće godine biznis zaživjeti te da će ljubinjski kraj, kao što je nekada bio poznat po proizvodnji duhana, uskoro postati poznat i po slatkom pelinu.