Plaćamo trošarine, a ne provodimo reforme

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako BiH ispunjavajući svoje međunarodne obveze gotovo svakog mjeseca isplaćuje Međunarodnom monetarnom fondu značajna sredstva koja proističu iz ugovora iz prethodnih aranžmana, zbog političke blokade u BiH, neodgovornosti i nemogućnosti postizanja dogovora, BiH te iste programe ne koristi.

Ukupno gledano, od svibnja 1998. do danas, BiH je imala četiri stendby aranžmana i jedan produženi aranžman. MMF je za BiH ukupno angažirao oko 1,3 milijarde eura, od čega je BiH do sada već otplatila 760 milijuna eura, dok je za otplatu ostalo još oko 457 milijuna eura, koje BiH mora isplatiti najkasnije do rujna 2026. godine. Od početka godine, BiH je MMF-u isplatila 47,5 milijuna eura na ime ranijih aranžmana, od čega oko 1,7 milijuna eura otpada na kamate i druge troškove, a da istovremeno nismo iskoristili sredstva iz produženog aranžmana s MMF-om, zato što u parlamentu nisu izglasane trošarine na autoputove, prenose Nezavisne.com.

Prošle, 2016. godine BiH je samo na kamate i troškove MMF-u isplatila 5,3 milijuna eura, a ukupna otplata prethodno zaključenih aranžmana u 2016. iznosila je 83 milijuna eura.

Podsjećanja radi, prošle godine BiH je povukla prvu, i zasad jedinu tranšu, produženog aranžmana u iznosu od oko 78,4 milijuna eura. Istovremeno, kako saznaje Srna, zbog Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u kojem se predlaže povećanje koeficijenata policijskim službenicima u institucijama BiH, prijeti potpuna obustava produženog aranžmana, što znači da će BiH, pored gubitka sredstava za saniranje ekonomije, morati platiti MMF-u taksu za čuvanje sredstava koja je BiH trebalo da dobije u narednim tranšama, predviđenih u prvoj godini od potpisivanja aranžmana prošlog rujna.

U informaciji, koja je u posjedu Srne, naglašava se da je proširenim aranžmanom s MMF-om, za koji su vlasti u BiH potpisale pismo namjere, kao jedna od obveza predviđeno i ograničavanje ukupnog fonda za plate i naknade zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH.

Prema proširenom aranžmanu, BiH se obvezala da će ukupni deficit biti na nivou od oko 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda, a kako bi se dostigao taj postotak, zajedničke institucije BiH su se obvezale da će ograničiti iznos izdvajanja sredstava za plate i naknade u ovoj godini, tako da ukupna izdvajanja za ove namjene neće prelaziti iznos od 655 milijuna maraka.

"S ciljem realizacije preuzete obveze, Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, 29. lipnja prošle godine usvojio Politiku Vijeća ministara o ograničavanju javne potrošnje na plaće i naknade zaposlenih u zajedničkim institucijama", navodi Srna.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da se BiH naučila na infuziju zvanu MMF, te je upozorio da reformska agenda suštinski nije ni počela da se realizira. Podsjetio je da su prije uvođenja PDV-a proračuni bili duplo manji, a da se nakon uvođenja tog poreza nisu sprovodile reforme, već da se samo trošilo.

"Dok god bude bilo pokrića za kredite, međunarodne institucije će lako da ih daju, jer ako danas na europskom tržištu eura uzmete sto eura, za godinu dana ćete vratiti 99,97 eura. Prema tome, novca ima, ali nema projekata, i zato država samo gleda kako da se zaduži, bez da vidi kako da ostvari neku novu trajnu vrijednost", zaključuje Pavlović. 1,3 milijarde eura BiH dobila od MMF-a 760 milijuna eura do sada BiH otplatila 457 milijuna eura još treba da uplati 2026. godina zadnji rok kada BiH mora izvršiti obaveze.