Podveležje i Mesihovina su prioritet

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prioritetno je pristupiti izgradnji kapitalnih projekata TE Tuzla 7, HE Vranduk, HE Janjići, VE Podveležje, TE Kakanj 8, VE Mesihovina, CHE Vrilo, RITE Banovići, fotonaponskih elektrana i stvaranju pretpostavki za nastavak kontinuirane realizacije projekata, navodi se u Informaciju o stanju u elektroenergetskom sektoru FBiH s Prijedlogom mjera, koju je federalna Vlada prihvatila na sjednici u Sarajevu.

Kako je priopćila Vlada, prijedlog mjera ima za cilj osiguravanje ''skladnog rada, dugoročnog održivog razvoja i uspješnog poslovanja elektroprivrednih društava, posebno vodeći računa o sigurnosti u proizvodnji i opskrbi kupaca električnom energijom''.

Njima se žele, navodi Vlada, stvoriti uvjeti za optimalno korištenje proizvodnih i distributivnih kapaciteta, postići povoljni ekonomski efekti, poboljšati poslovni procesi, uz povećanje produktivnosti i racionalizacije troškova poslovanja.

Poseban značaj dat je vođenju jedinstvene poslovne i razvojne politike radi kontinuiranog rasta vrijednosti društava i racionalnog ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju elektroenergetskih kapaciteta i razvoj poslovnih aktivnosti.

Vladin prijedlog naglašava i mjere zaštite okoline i unapređenja sustava upravljanja okolinskim aspektima, te osigurava provedbu načela održivog razvoja. Tako je, uzimajući u obzir ciljeve EU i njenu pravnu stečevinu, posebno uvažavajući polazno i buduće tehnološko, ekonomsko i pravno-regulatorno stanje u BiH, među mjerama navedena potreba usklađivanja Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH, na način koji će osigurati njegovu punu usklađenost s pravnom stečevinom EU u sektoru električne energije kao i usklađenost sa zakonodavstvom na razini BiH. Ključne promjene u ovom segmentu su funkcionalno razdvajanje djelatnosti, pravno razdvajanje i neovisnost za djelatnost distribucije i računovodstveno razdvajanje djelatnosti reguliranog i nereguliranog snabdijevanja.

Navodi se i potreba revizije Programa o prestrukturiranju elektroenergetskog sektora u FBiH, kako u smislu rokova tako i u smislu sadržaja, imajući u vidu činjenicu da Dom naroda Parlamenta FBiH nije dao suglasnost na Program o prestrukturiranju elektroenergetskog sektora u FBiH, zbog čega on nije u primjeni.

Jedna od mjera je i usklađivanje projekcije dugoročnog plana razvoja EP BiH s nacionalnim planom redukcije emisija (NERP) BiH nakon njegovog donošenja posebno vodeći računa i o modernizaciji odabranih postojećih blokova uz izgradnju postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju.

Nužne mjere koje predlaže Federalna vlada su harmonizacija postojeće zakonske regulative, otklanjanje preklapanja nadležnosti, uklanjanje nejasnoća i mogućnosti zloupotrebe, uključivanje stručne javnosti u procese izrade zakonskih propisa, produženja razdoblja važenja dozvola i razvijanje mehanizama odgovornosti i žalbenih postupaka radi smanjenja rizika u realizaciji.
Uz izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH, istaknuta je potreba da planovi elektroprivreda i rudnika u Federaciji BiH budu koncipirani tako da omoguće rudnicima, ne samo rast obima proizvodnje, već i poboljšanje efikasnosti i znatno višu produktivnost i da je potreban drugačiji pristup prestrukturiranju rudnika.

Federalna vlada predlaže preispitivanje odredbe Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, te analizu mogućnosti da se kroz dugogodišnje koncesijske ugovore riješe pitanja prava korištenja vodnih resursa na duži rok uz troškove koncesijskih naknada. Uz opredjeljenje da treba zaustaviti trend donošenja novih naknada i pristojbi i rasta stopa postojećih, posebno komunalnih naknada za dalekovode (koridore) i ostalu elektroenergetsku infrastrukturu, predloženo je sagledavanje mogućnosti da se na nivou FBiH donesu novi propisi.

Kao jedna od mjera navedeno je da je potrebno preispitati obvezu plaćanja županijske naknade "od posebnog značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju" utvrđene donošenjem Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije iz 2013. godine, kako bi bila izbjegnuta situacija da se po jednom osnovu plaćaju dvije naknade, te obnoviti inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 74. Zakona o vodama HNŽ na zahtjev premijera Federacije Bosne i Hercegovine.

Među 11 mjera koje Domu naroda predlaže Vlada FBiH je i potreba cjelovitog preispitivanja Pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka koje reguliraju način utvrđivanja biološkog minimuma, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.