Pogledajte detalje novog Prostornog plana Hutova Blata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ, u svojstvu nositelja pripreme za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNŽ ''Park prirode Hutovo Blato'' za razdoblje od 2013. do 2023. godine, orgnaiziralo je danas u Čapljini javnu raspravu o Nacrtu Prostornog plana navedenog područja.

Prezentaciji je nazočilo 20-ak građana, a Bljesak.info dobio je ekskluzivno detaljne planove kao i izgled cijelog Prostornog plana.

Prostorni razvoj parka prirode Hutovo blato počiva na dva temeljna cilja - Očuvanju biološke stabilnosti, ekološke raznolikosti i osobitosti područja Parka prirode i korištenju resursa sukladno mjerama zaštite i očuvanja Parka prirode.

Posebno su istaknute pojedine zone. Prva je Zona stroge zaštite. Područje visoke prirodne vrijednosti i velike važnosti očuvanja u kojima nije nužna ljudska intervencija. Glavna namjera ove zone očuvati prirodne vrijednosti i prirodne procese. Obuhvaća područje dijela Gornjeg blata vezano uz izvorišta Jelim, Orah i Drijen, Babino oko, Londža i Smokva. U strogu zonu zaštite su uključeni i svi izdašniji izvori unutar granica Parka prirode Hutovo blato.

Druga zona je Zona aktivne zaštite. Područja ranije velikih prirodnih vrijednosti u kojima su nužne značajne ljudske intervencije u svrhu njihove zaštite i očuvanja ili po potrebi obnavljanja i revitalizacije prirodnih osobitosti. Obuhvaća Deransko jezero i ostalo šire područje Gornjeg blata, kao i livade Donjeg blata, te zonu izvorišta uz Svitavsko jezero.

Zona korištenja je Zona očuvanja nižih vrijednosti, koja se koristi iz ostalih razloga koji su važni za očuvanje ukupnog zaštićenog područja. Ostalo područje Parka prirode (izuzete zone stroge zaštite i zone aktivne zaštite), sa tradicionalnim agro-korištenjem prostora, gospodarenjem vodama, šumarstvom, sportom i rekreacijom, stanovanjem i turističko-ugostiteljskom djelatnošću.

Prijelazna zona nalazi se oko vanjskih granica zaštićenog područja. Utvrđena potrebom za smanjenjem utjecaja okolnih područja koja se nalaze izvan zaštićenih područja na prirodne vrijednosti koje se štite, i radi indirektne zaštite ovih područja kroz dogovore sa trećim stranama i prostornim planovima Obuhvaća Višićku kasetu na zapadu; na sjeveru kanjona r. Bregave; sa istoka prostor bogat kulturno-povijesnim naslijeđem i južno naselja sve do stare napuštene uskotračne željezničke pruge „Ćiro“.

Sukladno utvrđenim zonama i mogućnostima korištenja prostora definirana je osnovna organizacija i namjena prostora, temeljena na principu zaštite prirodnih i graditeljskih vrijednosti i s ciljem zaštite istih kao i s ciljem ostvarivanja samoodrživosti Parka kroz planiranje turističkih i ostalih gospodarskih aktivnosti.

Na području Parka se, osim rekonstrukcije postojećih i gradnje zamjenskih i pomoćnih građevina u pravilu ne predviđa nova gradnja, s izuzetkom planirane građevinske zone u Prebilovcima (koja je rezultat prethodnih aktivnosti regulacije prostora općine Čapljina), nego se prvenstveno postojećim ili zamjenskim građevinama mijenja namjena sukladno utvrđenim mogućnostima korištenja prostora u pojedinim područjima.

Organizacija prostora se uspostavlja utvrđivanjem namjene izgrađenih područja i režimom korištenja ostalih područja, te načinom korištenja prometnica i novim režimom prometovanja unutar Parka.

Osnovna funkcija naselja (Svitava, Sjekose, Prebilovci, Klepci, Bjelojevići i Kruševo) je stanovanje, ali mnoga od njih mogu primiti prateće funkcije turizma i rekreacije.
Zaseoci Loznica i Grlići te dio sela Prebilovci su prepoznati kao mjesta s velikim potencijalom za razvitak seoskog turizma u svrhu promocije lokalne gastronomije, običaja i načina života.

Planom su predviđene i tri turističko-ugostiteljske zone
1. Postojeća turistička zona na Karaotoku koja ostaje primarna informativna i prihvatna zona Parka prirode, i središte svih turističkih aktivnosti u Parku.
2. Novo planirana turistička zona Londža kao sekundarna informativna i prihvatna zona. Njezin središnji dio je postojeća lovačka kuća uz izvorište Londža.
3. Novo planirana turistička zona Košćela čija je osnovna funkcija podrška znanstveno - istraživačkoj djelatnosti i rekreativnom turizmu.

Planom je kroz namjenu površina utvrđena i sportsko-rekreacijska zona uz Karaotok za razvoj sportske infrastrukture, kampa i autokampa. Kroz način korištenja prostora utvrđene su i sportsko-rekreacijska područja na j. Svitava i j.Škrka

Poljoprivredne površine su kategorizirane kroz tri bonitetne kategorije:
- osobito vrijedno poljoprivredno zemljište,
- vrijedno poljoprivredno zemljište i
- ostala obradiva tla.

Pristup poljoprivrednom zemljištu je omogućen putem lokalnih cesta i javnih staza. Preporuka plana je da se poljoprivredne površine koriste za ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

Šume Parka su kategorizirane kao zaštićene šume, zbog svoje ekološke (zaštitne) funkcije.

Vode i vodne površine Parka prirode imaju višestruku namjenu: sport i rekreacija, sportsko-rekreacijski ribolov tradicijskog oblika, ekstenzivni uzgoj ribe, proizvodnje el.energ. U blizini Karaotoka, su planirane dvije retencije vode. Jedna je na području Gornjeg blata, a druga u Višićkoj kaseti. Svrha ovih retencija je rekultivacija poplavnih livada, a dopuštene aktivnosti su ekstenzivni uzgoj pataka i ribe za edukacijske svrhe

Prometni sustav se dijeli na vanjski i unutrašnji, gdje je na vanjskom prometnom sustavu dopušteno korištenje motornih vozila, a unutrašnji prometni sustav je predviđen za alternativne načine prijevoza: pješačenje, biciklizam, jahanje te prijevoz plovilima po plovnim stazama.

Vanjski pristup Parku se organizira na tri točke: dva glavna ulaza Karaotok, Londža i sporedni ulaz Dračevo. Preostalih postojećih sedam ulaza u Park su u funkciji potreba lokalnog stanovništva.

Turističke zone Karaotok i Londža su ujedno i transfer zone, gdje se posjetitelji prilagođavaju novom režimu korištenja prostora, i naslanjaju se na njegov sustav posjećivanja (pješački, biciklistički, jahaći, vodni).

Sporedni ulaz Dračevo vodi do rekreacijske zone Svitava i do pristupa plovnim površinama Svitavskog jezera. Ostali prilazi vodnim površinama su na r.Krupi, Londžinoj jaruzi i uz CHE Svitava.

Unutrašnji prometni kopneni sustav je organiziran na postojećim stazama u Parku i krunom obrambenih nasipa. S ciljem povezivanja sustava unutrašnjeg prometnog sustava na rijeci Krupi je planiran pješački most.

Lov se na području Parka izostavlja i zabranjuje. Preporuka Plana je da se na području Parka odvija uzgoj divljači, a da se lovna područja organiziraju izvan granica Parka. Lovačkim društvima se unutar Parka mogu dozvoliti aktivnosti čija je isključiva svrha edukacijska.

Na području Parka je zabranjen komercijalni izlov ribe, na za to predviđenim mjestima Parka dopušten je sportsko-rekreacijski ribolov tradicionalnog oblika. Međutim pod posebnim uvjetima je dozvoljen sportsko-rekreacijski ribolov tradicijskog oblika na rijeci Krupi nizvodno od lokaliteta Đinovica, na jezeru Svitava i na jezeru Škrka. Ekstenzivno ribničarstvo prirodnim uvjetima je dozvoljeno na jezerima Škrka i Svitava.

Predložena retencija uz Karaotok (11,5ha), u funkciji rekultivacije poplavnih livada, se može koristiti i kao područje za ekstenzivni uzgoj šarana, znači isključivo u prirodnim uvjetima.

Područje Parka bi se trebalo uključiti u ekološki razvoj poljoprivrede i seoskog turizma. Svoju priliku poljoprivrednici trebaju vidjeti u ponudi svojih proizvoda prije svega posjetiteljima parka, razvoju tržišta ekoloških proizvoda i brendiranja Parka kao čistog bisera prirode iz kojeg potječe najkvalitetnije i najzdravije voće i povrće, kao i mlijeko, mliječni proizvodi i meso farme krava koja se nalazi u obuhvatu parka.

Park bi na svom području trebao uvesti zabranu korištenja umjetnih gnojiva i pesticida, kao i korištenja hibridnih vrsta biljaka.

Uz ekološku proizvodnju poljoprivrednih dobara bi se trebali razviti i pogoni za izradu proizvoda iz tih dobara (poput likera, džemova, meda, suhih proizvoda voća, sireva..). Ova vrsta proizvodnje može se obavljati i u selima na području parka s time da ta proizvodnja ne smije biti industrijske prirode. To znači da ta proizvodnja mora biti u funkciji turizma na seoskim gospodarstvima.

Strategija razvoja poljoprivrede se ne bi trebala temeljiti na količini prinosa po jedinici površine, nego kvaliteti i vrsti proizvoda koju poljoprivreda uzgaja.

Da bi ovaj model poljoprivrede uspio, poljoprivrednici na području Parka moraju beskompromisno primjenjivati načela ekološke proizvodnje.

Karaotok je glavna prihvatna turistička zona iz smjera Čapljine u kojoj se planiraju i/ili zadržavaju centralni društveni sadržaji u funkciji turizma. Egzaktne prostorne potrebe za sve sadržaje utvrdit će se kroz izradu detaljnog plana uređenja (urbanistički projekt).

Unutar obuhvata planiraju se:
- prostori uprave i nadzorne službe
- prostori za istraživačke djelatnosti u svrhu edukacije o prirodnim bogatstvima Hutovog blata (botanička, ornitološka i ihtiološka zbirka),
- prostori za informiranje i promociju,
- smještajni kapaciteti kroz proširenje postojećeg hotela,
- ugostiteljski kapaciteti u sklopu hotela,
- prostor kampa,
- servisni sadržaji (javne sanitarije, poštanski šalter ili sandučić, bankomat, Internet korner, priručna ambulanta za prvu pomoć, prostor za čuvanje prtljage, parkirališta, skladišta i slično),
- urbana oprema i cjelovito parterno uređenje.

Londža je sekundarna prihvatna turistička zona iz smjera Stoca na kojoj se planiraju slični sadržaji kao i na Karaotoku, ali u manjem opsegu. Egzaktne prostorne potrebe za sve sadržaje utvrdit će se kroz izradu detaljniog plana (urbanistički projekt).

Planiraju se:
- rekonstrukcija postojeće lovačke kuće u kojoj bi bili smješteni restoran, edukativno – informativni centar i servisni sadržaji,
- smještajni kapaciteti u zoni gradnje T1,
- prostori za uzgoj i držanje konja u svrhu rekreativnog i terapijskog jahanja
- urbana oprema i cjelovito parterno uređenje.

Na ovom prostoru ne planiraju se prostorije uprave i nadzorne službe Ne planira se stanovanje,osim u već postojećim stambenim građevinama.

U zoni Košćele planira se razvitak društvene infrastrukture za podršku rekreativnom turizmu. U okviru postojećih građevina kroz njihovu rekonstrukciju može se planirati smještaj ograničenog kapaciteta (po mogućnosti uz stanovanje), ugostiteljski sadržaji (konobe), radionice starih zanata i mini infocentri. Izvan postojećih građevina mogu se planirati:
- mjesta za prihvat konja,
- servisni kapaciteti za najam rekreativne opreme,
- pomoćni stočarski i poljoprivredni objekti.

Egzaktne prostorne potrebe za sve sadržaje utvrdit će se kroz izradu detaljnog plana (urbanistički projekt).

Etnološka zona Prebilovci Obuhvaća Gornje Prebilovce, Grliće i Loznicu planira se kao zona u službi seoskog turizma i promocije etnološke baštine, prezentacije tradicionalne gradnje, zanata, hrane i običaja te općenito tradicionalnog načina života.

U ovoj zoni planiraju se smještajni kapaciteti u tradicionalnoj hercegovačkoj kući (samostalno ili uz stanovanje), radionice starih zanata i ugostiteljstvo kroz angažman lokalnog stanovništva koje ove sadržaje može organizirati samostalno poštujući uvjete date Planom.

Robinzonska zona Ostrvo - područje Ostrva planira se kao zona robinzonskog turizma. U njoj je moguće smjestiti ugostiteljske i servisne sadržaje bez smještajnih kapaciteta. S obzirom na to da se radi o građevinskom području naselja, stanovanje je poželjno, ali malo vjerojatno. Izvan naselja treba osmišljeno izabrati izolirane lokalitete za mogući boravak avanturista u šatorima. Lokalitete će izabrati uprava Parka u suradnji s biolozima, ornitolozima i ihtiolozima kako turizam ne bi narušavao mir životinjama.

Područje Svitave i Sjekosa planira se kao zona za podršku poljoprivrednoj proizvodnji uz razvitak gospodarske (poljoprivredne) infrastrukture. Zbog prostornog smještaja ova zona ne može odgovoriti zahtjevima za smještajem i prezentacijom Hutovog blata, ali može podržati gospodarski razvitak kroz gastronomsku ponudu parka (stočarstvo i poljoprivredu).