Pokazali smo kako se može postići opći interes kad smo svi angažirani

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bilo je nekoliko varijanti rješenja problema koje je prouzrokovalo uvođenje Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u Republici Hrvatskoj, ali je ukidanje i vraćanje starog najbolje, smatra zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomski odnosa BiH Mirko Šarović.

Hrvatska je bila uvela pravilnik prema kojem su uvozne takse trećim zemljama povećane s 12 na 270 eura, što je izazvalo nezadovoljstvo, a Šarović je na konferenciji za medije kazao da su u opticaju, kao rješenje, bile tarife od 100 eura i od 43 eura, o čemu se nije govorilo u javnosti.

''Ovo je najbolja opcija. Odluku nam je službeno potvrdio i hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Ova mjera će u petak izaći u njihovim službenim novinama i počet će se s primjenjivanjem, a to znači da više nema nikakvih barijera'', istaknuo je Šarović.

Kazao je da je pobijedilo strpljenje i pregovarački dijalog te zahvalio Tolušiću i ostalim kolegama iz regije.

''Pokazali smo, zajedno s novinarima, kako se može postići opći interes kada smo svi maksimalno angažirani'', naveo je Šarović.

Također, rekao je da je Hrvatska ovim potezom htjela zaštiti svoje poljoprivrednike, ali da je došla reakcija iz regije. Najavio je da će resorni ministri regije u sljedećim danima, ili na nekom od regionalnih susreta, razgovarati o ujednačavanju cjenovnika u vezi s fitosanitarnim nadzorom.

Zbog uvođenja pravilnika prema kojem su uvozne takse trećim zemljama povećane s 12 na 270 eura bh. proizvođači i izvoznici tražili su kontramjere, a takav pravilnik je obuhvaćao kontrolu trešanja, višanja, malina, kupina, ribizli, borovnica, brusnica, aronije, lubenica, dinja, tikvica, krastavaca, patlidžana, kupusa, kelja, karfiola, luka, prase, mrkve i celera korjenaša.