Pola milijuna građana BiH bez zdravstvenog osiguranja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Skoro pola milijuna građana BiH nema zdravstveno osiguranje, pokazuju podaci entitetskih Fondova zdravstvene zaštite. Najveći broj neosiguranih osoba čine poljoprivrednici, te nezaposleni.

Iako u BiH postoje zakoni koji reguliraju ovu oblast, iz civilnog sektora ističu da je nužna njihova reforma, jer ovaj broj ljudi bez zdravstvene zaštite pokazuje da sustav ne funkcionira, javlja Radio Slobodna Europa.

U 2013. godini 316.000 neosiguranih osoba

Milkica Blagojević i njen suprug poljoprivrednici su iz mjesta Čardačani u okolini Banjaluke. Oni nemaju zdravstveno osiguranje, jer kao poljoprivrednici ne mogu biti na zavodu za zapošljavanje, već se moraju registrirati kao komercijalno ili nekomercijalno gospodarstvo, kako bi ostvarili pravo na poticaj, te bili zdravstveno osigurani. Međutim, to još nisu učinili jer, kako kaže Milkica, nema dovoljno sredstava kako bi se uplaćivali svi doprinosi.

''Tako radimo, moramo to jednostavno riješiti, nikad se ne zna. Do sad smo bili zdravi, nije nam ni trebalo nešto posebno''.

A zavodi za zapošljavanje uglavnom su adrese na kojima nezaposleni u BiH ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje. To je učinio i Miloš Matavulj iz Banja Luke, student šeste godine stomatologije.

Međutim, zbog kašnjenja od nekoliko dana na rok za ponovnu prijavu, skinut je sa popisa zavoda za zapošljavanje, pa sljedećih šest mjeseci neće imati zdravstveno osiguranje.

''Nakon što sam napunio 26 godina¸ izgubio sam pravo na zdravstveno osiguranje preko roditelja. S obzirom da sam student, prijavio sam se na zavod i ostvario ponovo pravo na zdravstveno osiguranje. Nakon šest mjeseci trebao sam se prijaviti, međutim, nisam stigao. Zbog toga su me skinuli s liste, tako da sad trenutno nemam zdravstveno osiguranje.''

U Federaciji BiH, u 2013. godini bilo je 316.000 neosiguranih osoba. Iako nema podataka za ovu godinu, usporedni podaci pokazuju porast ovog broja iz godine u godinu. U dopisu koji su nam dostavili stoji da ne raspolažu podacima koje kategorije stanovništva nisu obuhvaćene zdravstvenom zaštitom, ali imaju svoje pretpostavke.

''Možemo pretpostaviti da najveći broj neosiguranih osoba čine osobe koje se bave poljoprivredom ili nekom drugom samostalnom djelatnošću, ali nisu prijavljene niti uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje. Potom, osobe koje su ostale bez posla, a nisu blagovremeno prijavljena na zavod za zapošljavanje, te osobe iz kategorije socijalno ugroženih, koji nisu primatelji naknada po nekom osnovu iz oblasti socijalne zaštite'', stoji u dopisu.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS kažu da se broj osiguranika bazira na broju registriranih stanovnika u timove obiteljske medicine, čiju je registraciju potvrdio Fond, pa tako podaci koje su nam dostavili pokazuju da skoro 130.000 građana ovog entiteta nema zdravstveno osiguranje.

''U ovoj godini u timove obiteljske medicine registrirano je 1,193.228 stanovnika, a od tog broja je 1,065.431 prijavljeno na zdravstveno osiguranje, odnosno oko 90 posto stanovnika“, kaže glasnogovornica Fonda Darija Filipović.

Poljoprivrednici najveća grupa bez osiguranja

Prema podacima poreznih uprava u BiH, dugovanja za poreze i doprinose iznose blizu tri milijarde konvertibilnih maraka, od čega čak 80 posto otpada na doprinose za mirovinsko-invalidsko osiguranje, a blizu 10 posto na zdravstveno.

''Za devet mjeseci ove godine oko 57.000 stanovnika nije moglo da ovjeri zdravstvenu knjižicu zbog neredovne uplate doprinosa, odnosno šest posto od ukupno prijavljenih na zdravstveno osiguranje. Više od polovine od ovog broja čine radnici, oko 34.000 radnika, zbog neredovne uplate doprinosa u ovom periodu nije bilo u mogućnosti da ovjeri zdravstvenu knjižicu.“

Ipak, najveći broj onih koji nemaju zdravstveno čine poljoprivrednici. Iako je u Republici Srpskoj u toku projekt registracije poljoprivrednih gospodarstva na komercijalna i nekomercijalna, gdje se očekivalo da se registrira oko 30.000 poljoprivrednika, kako bi ušli u sustav uplate doprinosa i na taj način ostvarili subvencije, to je učinilo tek nešto više od 7.000. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da kod poljoprivrednika postoji određeni skepticizam.

''Kod nas je inače tipično da vlada skepticizam. Kada su te novine u pitanju, s obzirom da administracija prvo traži da joj se da, a tek onda će ona dati seljaku - a seljak već izvaran na milion načina, pa onda iz svakog projekta prvo vidi nekakvu opasnost, pa tek onda pravu stvar.''

Drago Knežević, predsjednik Unije poljoprivrednika BiH, kaže da skoro 80 posto poljoprivrednika u BiH ne uplaćuje zdravstveno osiguranje, jer nemaju redovita primanja, a to potvrđuje i primjerom Zeničko-dobojskog kantona.

''Mi u ZDK imamo 5.170 registriranih gospodarstva, a od tog samo 170 koji su socijalno osigurani.“

Iz Centara civilnih inicijativa ističu da je način ostvarivanja zdravstvenog osiguranja u BiH jedinstven u svijetu, jer se zdravstveno osiguranje veže za status zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, pa tako i biroi za zapošljavanje postaju servisi zdravstvenog osiguranja.

CCI je pokrenuo inicijativu za izmjenu zakona u entitetima i Distriktu Brčko, kako bi administriranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih bilo prebačeno na fondove zdravstvenog osiguranja, piše Radio Slobodna Europa.