Hercegovački medari
Police u trgovinama pune su lažnog meda
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hercegovački krš pored brojnih drugih blagodati idealan je za bavljenje pčelarstvom. Posljednjih godina prepoznaju to brojni ljudi pa broj pčelara iz dana u dan raste.
Jedan od njih, Ivica Herceg iz Grabova Vrila, ljubav prema pčelarstvu naslijedio je od oca koji se pčelarstvom bavio već sedamdesetih godina, a on sam se pčelarstvom počeo baviti 2000. godine.
Prisjećajući se, kaže kako je najprije nabavio jednu pčelinju zajednicu, a nakon toga ubrzo ga je želja povukla da nabavi 20 i malo pomalo ta brojka je skočila na tristo pčelinjih zajednica koje ima danas, piše Dnevni list.
“Pčelarstvo zahtijeva puno rada, truda i vremena tijekom cijele godine. Puno je tu obveza oko okvira, košnica i voska. Treba uvijek biti spreman na rad”, kaže Herceg koji je za svoj rad nekoliko puta bivao nagrađen.
Uz med proizvodi i propolis i vosak. Ali, trudi se da najviše proizvodi ono što tržište najviše zahtijeva, a to je upravo med. Od meda proizvodi tradicionalne hercegovačke vrste, a to su med od kadulje, od zanovjeti te med od vrijeska, a proizvodi i planinski med, cvjetni med i medljikovac.
Količine proizvedenog meda ovise o godini, a on u prosjeku po košnici proizvede 15 do 20 kilograma meda.
“Kod nas u Hercegovini ljudi najviše traže med od kadulje. Svi znamo da on ima izuzetna svojstva i vrlo je zdrav i uspješan u liječenju raznih bolesti, stoga ga ljudi u Hercegovini najviše i kupuju. Ipak, s druge strane, kada je tržište Bosne u pitanju, oni više traže livadski med i med od vrijeska”, kaže Herceg.
Dotaknuo se i ove izuzetno kišne godine koja je napravila velike štete i nije dopuštala pčelama da idu u prirodu i rade svoj posao, a osim toga velika količina vlage je utjecala i na biljke.
Posljedica svega rezultirala je manjim količinama meda kod hercegovačkih pčelara, a ta situacija postala je idealna za proizvođače lažnog, odnosno patvorenog, meda koji su tu ugledali svoju priliku.
Nerijetko se posljednjih dana na policama u trgovinama zna naći med koji je upola jeftiniji od domaćeg meda. Ogromnu razliku između ova dva meda objasnio nam je i sam Ivica.
“Razlika je ogromna. Svaki potrošač meda ju vrlo lako može uočiti, sami ukus i aroma tog lažnog meda su neusporedivi s domaćim. Istina, cijena je jako pristupačna, patvoreni med se može pronaći po cijeni od 6 maraka dok domaći med košta od 12 do 15 maraka, piše Dnevni list.
Savjetujem potrošačima da med kupuju od domaćih medara koji imaju svoje košnice, a ne taj neki lažni koji se može naći uz cestu i po štandovima. Ipak, za ovakve stvari se najprije odluče turisti koji ne znaju tu razliku.
Primjerice, jedno Međugorje bi doslovce progutalo sav naš med, no zbog ovog patvorenog je nama puno teže”, objašnjava Herceg koji se i u budućnosti namjerava nastaviti baviti ovim poslom. O nekom proširenju ne razmišlja te planira ostati na trenutačnih 300 pčelinjih zajednica.