bura na burzama
Posljedice Brexita: Raste zaduženost u 'švicarcima' i vanjski dug BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jačanje dolara i švicarskog franka, kao posljedica izlaska Velike Britanije iz Europske unije, utjecat će na povećanje duga BiH u dolarima te donijeti nove nevolje građanima BiH zaduženim u švicarskoj valuti, ocjenjuju za CAPITAL ekonomski analitičari.
Građani Velike Britanije glasali su jučer na referendumu za izlazak iz Europske unije, a odmah nakon objavljivanja rezultata došlo je do bure na svjetskim burzama.
Cijene akcija na svjetskim burzama oštro su pale. Funta je na najnižem nivou u odnosu na dolar od 1985. godine, a istovremeno je pao i euro prema dolaru za 3,3 posto, što je njegov povijesni najveći pad u jednom danu.
Analitičari kompanije FXLider navode da je nakon objavljivanja rezultata referenduma financijsko tržište doživjelo pravu buru.
''Većina rizičnijih financijskih instrumenata kao što su britanska funta, euro, akcije… kako u Europi tako i u Aziji i SAD-u, doživjeli su nagli pad, a investitori se preusmjerili na sigurnije instrumente kao što su Japanski jen, američki dolar i zlato“, navodi se u njihovoj analizi.
Rate kredita BiH u dolarima će se povećati
Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, od ukupnog vanjskog duga BiH, koji je na kraju prošle godine iznosio 8,4 milijarde KM, 7,51 posto ili oko 630 milijuna KM je u američkim dolarima, dok je 51,2 posto duga u eurima.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe za CAPITAL da će povjerenje u EU kao sustav i organizaciju sada biti poljuljano, jer je velika ekonomija, kakva je Velika Britanija, napustila EU.
''Burza reagira po principu straha od gubitka sigurnosti, zarade i stabilnosti. To je sada poljuljano i naravno da će vlasnici eura pokušati pobjeći u neku stabilniju valutu, a jedna od tih valuta je švicarski franak. Također, može se očekivati i jačanje dolara, a to će, naravno, dovesti do rasta našeg duga u drugim valutama. Taj dug će rasti kako bude rastao dolar, tu nema nikakve dileme“, istaknuo je Pavlović.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Mostaru Vjekoslav Domljan kaže da će proces izlaska Velike Britanije iz EU trajati oko dvije godine te da će se u prvoj fazi nastojati smiriti tržišta. U svakom slučaju, prema njegovim riječima, posljedice izlaska su negativne za sve.
''Britanci su od lošeg izabrali lošije. Svjetska tržišta su reagirala u smislu da je funta najniža u posljednjih 30 godina. Kada je u pitanju naša zaduženost, naravno da će se u ovom trenutku negativno odraziti na dug u dolarima, ali ne znamo kako će se tržišta u narednim mjesecima ponašati. Prvi efekti su negativni, tu nema dileme, ali glavnina naših tokova je vezana za EU, a tečaj eura i marke je stabilan“, istaknuo je Domljan za CAPITAL.
Financijski stručnjak Srećko Bogunović, ipak, ne očekuje značajne probleme, jer je, kako kaže, ovo kratkoročni udar i brzo će doći do stabilizacije.
''Mislim da će se euro vrlo brzo vratiti, funta malo sporije, ali mi sa njom i nemamo nekih dodirnih točaka. Što se tiče franka, švicarska vlast će i dalje nastaviti kontrolirati svoju valutu“, naglasio je Bogunović.
Izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA Marko Martić kaže da je još uvijek teško procijeniti kako će se kretati valute u narednom periodu, ali da je sigurno da će građani u BiH zaduženi u švicarcima imati nove probleme ukoliko dođe do rasta te valute u odnosu na euro.
Švicarska Centralna banka priopćila je da je intervenirala na tržištu valuta jer se franak našao pod „pritiskom rasta“ nakon što je na referendumu u Britaniji pobjedu odnijela opcija za izlazak iz EU.
Novi pristup prema kandidatima za članstvo u EU
Profesor Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini Srđan Damjanović kaže za CAPITAL da bi odluka Velike Britanije mogla izazvati tektonske poremećaje na financijskim tržištima, jer nije zanemariva činjenica da je EU napustila država koja ima 46 milijuna stanovnika i koja je imala ogroman prihod i BDP, ističući da ovakva odluka neminovno može dovesti i do slabljenja engleske funte.
On ističe i da je ovo jasna poruka EU da mora krenuti sa ozbiljnim reformama.
''Europska unija će najvjerojatnije ubuduće imati potpuno novi pristup i prema zemljama koje su kandidati za članstvo u EU. Reforme u EU su neminovne. Birokratski aparat EU je preglomazan i kompliciran i Englezi ga nisu željeli više podržavati“, ističe Damjanović.