Poslodavci ne plaćaju doprinose za 85.000 radnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima iz 2014., poslodavci ne plaćaju doprinose za oko 85.000 formalno zaposlenih radnika. To je za gotovo trećinu više, nego u 2013. godini kada je broj radnika za koje se nije plaćao doprinos bio 66.123.

Rečeno je to danas na okruglom stolu o neformalnoj ekonomiji u BiH.

''Rad na crno je dio neformalne ekonomije, a ona BiH godišnje košta 8,6 milijardi KM. To je naš novac koji mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola i infrastrukture'' naglasili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH, organizatora okruglog stola koji se održava u okviru projekta ''Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama zapadnog Balkana - ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, s posebnim naglaskom na neformalnu ekonomiju''.

Projekt okuplja sindikalne stručnjake iz oblasti ekonomije, prava i komunikacija iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije.

Pravna ekspertica iz BiH u projektu Fatima Fazlić izjavila je za Fenu da za minimalno 100.000 formalno zaposlenih radnika poslodavci plaćaju doprinose na minimalnu plaću i da se ''broj tih radnika stalno povećava, dok se prosječno isplaćeni doprinosi na minimalnu plaću po radniku stalno smanjuju''.

U 2014. prosječno plaćen doprinos na minimalnu plaću po radnika mjesečno bio je 95 KM (121 KM u 2013. godini), a prosječno plaćen doprinos na "neminimalnu" plaću po radniku mjesečno 569 KM (590 KM u 2013.).

''Postavlja se pitanje kakva će biti mirovina za minimalno 185.000 radnika za koje se ne plaćaju doprinosi ili se plaćaju na minimalnu plaću. Postotak radnika koji primaju minimalne plaće u FBiH, u odnosu na one koji imaju obavezno mirovinsko osiguranje, iznosi oko 23 posto i među najvišim je u Europi, odmah iza Ukrajine i, vjerojatno, Crne Gore (25 posto)'', kaže Fazlić.

Službena stopa registrirane nezaposlenosti u BiH i u siječnju 2015. godine je 43,6 posto ili na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje se nalazilo 551.167 radno aktivnih ljudi, a broj nezaposlenih samo u siječnju 2015., u odnosu na prosinac 2014. veći je za 4.033 osobe ili 0,74 posto.

''Stopa nezaposlenosti prema metodologiji MOR-a - Anketi o radnoj snazi za 2014. iznosi 27,5 posto, što može značiti da u neformalnoj ekonomiji radi više od 15 posto radno aktivnog stanovništva. U takvoj situaciji neformalna ekonomija predstavlja najbolji „socijalni program", jer često predstavlja jedini način za preživljavanje - navodi se u dokumentu Saveza samostalnih sindikata BiH.

Rješenje ovog problema, predsjednik Saveza Ismet Bajramović, vidi u preventivnim i restriktivnim mjerama, smatrajući da prve trebaju biti stimulativne da se oni koji sudjeluju u neformalnoj ekonomiji konačno prebace u formalnu, a restriktivne mjere treba na primjer da podrazumijevaju do kraja primjenu Zakona o prekršajima, Kaznenog zakona i drugih zakona.

Projekt o neformalnoj ekonomiji, koji će biti okončan krajem godine, pokrenuli su i financirali Međunarodna konfederacija sindikata i Savez sindikata Norveške, uz financijsku podršku vlade Kraljevine Norveške.

''Tijekom tri godine sindikati iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije su analizirali stanje poreznih sustava i politika u njihovim zemljama te je izrađen kolektivni dokument u kojem su navedeni sindikalni prijedlozi o načinima nove borbe protiv neformalne ekonomije, koja je rak-rana u svim ovim zemljama'', kazala je za Fenu Enisa Salimović iz Međunarodne konfederacije sindikata Regionalne kancelarije za jugoistočnu Europu Sarajevo.

Zamjenica veleposlanice Kraljevine Norveške u BiH Anne Havnor izrazila je nadu da će sudionici okruglog stola, predstavnici Porezne uprave FBiH, Federalnog zavoda MIO i Fonda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, kao i predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike uspješno iznaći rješenja za problematiku vezanu za neformalnu ekonomiju u BiH.