Poslodavci 'pritisnuli' Vladu: Čeka se na izmjene Zakona o porezu na dohodak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Suprotno zaključcima Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine (ESV), na snagu je stupio Pravilnik kojim je definirano oporezivanje toplog obroka i regresa. Naime, prema zaključcima ESV-a na inzistiranje Udruženja poslodavaca FBiH, vrijeme za donošenje Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Izmjene i dopune Zakona o doprinosima dogovoreno je da bude u roku od 30-45 dana, zatim da se primjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak odgodi do usvajanja ova dva zakona, te da treba da bude dio paketa koji bi bio primjenjiv od 1. siječnja 2017.

Poslodavci i sindikat zahtijevaju sustavno rješavanje ovog problema. Cilj ekonomskih reformi je i poticanje rada u realnom sektoru na koji će se odnositi mnoge olakšice poput smanjivanja poreza i doprinosa, te poticanje konkurentnosti na tržištu rada.

''Vlada je dala svoj prijedlog na izmjene Zakona o porezu na dohodak i sada su pregovori u tijeku. Vlada inzistira da se pristupi izmjenama, no poslodavci smatraju da je to za njih nepovoljno. Radi se o dodatnom traženju da i postojeći dio toplog obroka ne bude oslobođen od poreza. Velike silnice su uprte da se to završi do 31. prosinca ove godine da bi stupilo na primjenu od 1.1. 2017. Vidjet ćemo hoće li parlamentarne stranke imati dobru volju da to provedu'', rekao je za Bljesak.info Milenko Čolak ispred Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Po Čolakovom mišljenju izmjenama zakona cilj je da se osigura više proračunskih sredstava za državu, te je negativna strana ovog zakona zaustavljanje novog zapošljavanja, u najgorem slučaju otpuštanja, te manje plaće – kao moguće posljedice još jednog udara na gospodarstvenike i njihove zaposlenike u bh. entitetu Federacija BiH.

Bez investicija i zapošljavanja

''Poslodavci će više davati državi, manje će imati dobiti, a obično je dobit i amortizacija nešto iz čega se financiraju investicije. Neće biti novih investicija samom tim ni novih zapošljavanja. Također, ovim zakonom se i otvara prostor za sivu ekonomiju i rad na crno, ukoliko bude nemoguće poslovati po pravilima, zasigurno je da će se pojaviti siva zona'', objašnjava Čolak i naglašava kako su poslodavci tražili da se odustane od ovih izmjena, a ostaje za vidjeti što će parlamentarna procedura donijeti.

Podsjećamo, porez na iznos toplog obroka i regresa uveden je jer Vlada FBiH nije odgodila stupanje na snagu pravilnika o njegovoj primjeni, kao što je ranije obećao federalni premijer Fadil Novalić, rekavši da se to neće dogoditi do početka sljedeće godine, dok se ne promijene zakoni kojima bi se gospodarstvo rasteretilo određenih nameta.

Ipak, dogodilo se suprotno - još jedno opterećenje za radnike i poslodavce, kojim će biti oporezovan topli obrok iznad 8,5 KM (4,2 eura), za razliku od dosadašnjeg iznosa - iznad 17 KM (8,5 eura).

Prema novim odredbama, regres neće biti oporezovan samo ako je manji od 50 posto prosječne plaće u FBiH u posljednja tri mjeseca - dakle, samo regres manji od blizu 400 KM (200 eura).

Najgore je, tvrde sindikati, što nove mjere radnicima neće donijeti apsolutno ništa, jer to ne znači da će njima nekada biti veća mirovina, budući da će se tim sredstvima popunjavati proračuni.
“Ako je radniku neto plaća 500 KM (250 eura), dakle poslodavac plaća doprinose i poreze, a prima 16 KM (osam eura) toplog obroka, onda on kući donosi 820 KM (410 eura). Ako se oporezuje topli obrok, sigurno mu poslodavac neće na 16 KM platiti porez, čime će povećati svoj izdatak, nego će topli obrok smanjiti ispod 8,5 KM, tako da će radnik kući donijeti plaću za 150, 120 KM (75, 60 eura) manju”, objašnjava posljedice ove odluke Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Gospodarstvenik u BiH već na svaku zarađenu marku, državi kroz poreze, doprinose, razne namete i takse daje 90 feninga. Samo na plaću zaposlenika od, na primjer, 1.000 KM (500 eura), poslodavac mora u prosjeku izdvojiti 600 KM (300 eura) doprinosa i poreza.

Osim poreza na dohodak i dobit, doprinosa za mirovinske i zdravstvene fondove te biroe za zapošljavanje koje plaćaju zaposlenici i poslodavci, svaka razina vlasti u BiH ima slobodu da nezavisno nameće nove parafiskalne namete, kojih, prema procjenama, u zemlji ima najmanje 400.

Tko će najviše osjetiti zakon?

Radnici zbog svega toga imaju manje plaće, često su prijavljeni na minimalac ili nisu uopće ni prijavljeni, a poslodavac im je tu razliku u većini slučajeva nadoknađivao većim toplim obrokom.
Prema procjeni Udruženja poslodavaca FBiH,samo smanjenje neoporezivog praga toplog obroka predstavlja dodatno porezno opterećenje od 60 do 120 KM po radniku mjesečno, dok će zakon najviše osjetiti oni s najnižim plaćama.

''Sigurno je da će ovaj zakon najteže pasti radnicima s najnižim plaćama gdje je značajan udio bio oslobođen od poreza, a sad će biti oporezivan. Radnici s visokim plaćama će biti manje podložni udaru'', komentira Čolak.

Ministarstvo financija, iz kojeg se na upit portala Bljesak.info nitko nije oglasio, ranije se pozivalo na Reformsku agendu, koju su bh. vlasti usvojile na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije (EU), no ona nalaže upravo suprotno – 'manja opterećenja na gospodarstvo, smanjenje poreza, doprinosa i parafiskalnih nameta u realnom sektoru, ali i efikasnija javna uprava, sa manjim brojem zaposlenih, odnosno racionalizacija potrošnje na administraciju.

Na pitanje ima li države snage za otpuštanje odnosno rezove u javnoj upravi Čolak odgovara: ''To su bolni i teški rezovi za BiH, ali očito da će rashodnu stranu proračuna država morati smanjivati. Bilo kroz broj uposlenika ili smanjenje plaća''.